Biće sahranjen u crkvi u Langvarinu u Melburnu, objavila je Narodna biblioteka Sveti Sava iz Aranđelovca. Sreten Božić Vongar bio je čovjek koji je imao živopisnu biografiju. Bio je književnik, antropolog, humanista i borac za prava Aboridžina, neki kažu i najveći.

Bio je mnogo poznatiji u svijetu, nego u svojoj rodnoj grudi. Pisao je romane, drame, kratke priče i pjesme.

Za svoja djela je više puta nagrađivan. Družio se i imao podršku mnogih velikana kao što su Žan Pol Sartr, Simon de Bovoar, Semjuel Beket i drugi. Za njemačko izdanje zbirke priča "Babaru" iz 1987. predgovor je napisao Peter Handke.

Knjige su mu prevođene na mnoge jezike.

Mislili da je Aboridžin

Od 1960. godine živio je i stvarao u Australiji. U Australiji se sve do raspada bivše Jugoslavije vjerovalo da je Aboridžin jer je u mnogim svojim djelima pisao o australijskim starosjediocima i živeći sa njima bilježio njihova usmena predanja.

O njegovom porijeklu se više saznalo kada je počeo javno da istupa i govori o stradanjima Srba u ratovima devedesetih godina 20. vijeka.

Poslije porodične tragedije i preseljenja u Melburn živio je i pisao u relativnoj izolaciji na svom imanju na kojem su mu, poslije smrti druge supruge Linde Bilčić, društvo pravili psi australijske rase dingo.

Djetinjstvo i mladost

Sreten Božić rođen je 1932. godine u selu Gornja Trešnjevica kod Aranđelovca u mnogočlanoj porodici Stevana i Darinke Božića. Poslije završene osnovne škole upisao je Srednju tehničku školu u Novom Sadu, odsjek za mlinske tehničare.

Školovanje je prekinuo nakon što mu je uskraćena stipendija zbog političkih stavova njegovog oca Stevana koji je robijao pošto je od strane poslijeratnog režima u Jugoslaviji proglašen kulakom.

Početak pisanja

Pisanjem je počeo da se bavi dok je služio vojni rok u Zagrebu.

Poslije vojske 1954. se preselio u Beograd, riješen da se posveti pisanju. Na Radničkom univerzitetu "Đuro Salaj" pohađao je radionicu za pisce. Počeo je da objavljuje pjesme u "Mladoj kulturi", "Novom vesniku" i drugim književnim časopisima.

Poeziju je zavolio zahvaljujući ocu koji mu je recitovao srpske narodne pjesme dok su radili u polju.

U Mladenovcu je pokušao da štampa novine, u Užicu je radio kao novinar "Vesti", a zbog jednog članka, na zahtjev Slobodana Penezića Krcuna dobio je otkaz i zabranu da radi kao novinar.

Bijeg iz Jugoslavije

Prebjegao je prvo u Italiju, odakle je pješice preko Nice stigao u Pariz 1958. godine gdje je jedno vrijeme živio u prihvatilištu Crvenog krsta. U tom prihvatilištu je, u toku jedne godine, naučio francuski jezik.

U Francuskoj je počeo da se druži sa Žan Pol Sartrom i Simon de Bovoar i krugom ljudi okupljenih oko Muzeja čovjeka (franc. Musée de l'Homme) i da se upoznaje sa antropološkim temama.

Suočen s besparicom, sjećajući se priča svoga oca koji je jedno vrijeme u Australiji radio kao kopač zlata, napušta Francusku i otiskuje se put Australije. U Australiju stiže 1960. kada počinje da uči engleski jezik.

Izdržavao se radeći kao kopač zlata i radnik na građevini.

Susret s Aboridžinima

Tražeći posao, Sreten se uputio u unutrašnjost Australije. Jedan bjelac u Alis Springsu (engl. Alice Springs) mu je rekao da će iz središnje Australije do Kimberlija (engl. Kimberley) najlakše stići jašući na kamili.

U Tanami pustinji Sreten se izgubio i umirao od žeđi. Pronašao ga je jedan stari urođenik koga je Sreten nazvao Džuburu (engl. Juburu), pošto je ovu riječ urođenik često ponavljao a čije značenje Sreten nije razumio.

Put kroz pustinju je trajao nekoliko mjeseci. Tokom putovanja Sreten je naučio mnogo o plemenskim običajima australijskih domorodaca, imena biljaka, životinja i oruđa koje su domoroci koristili i pravili.

Među Aboridžinima je živio desetak godina dobivši ime Barnumbir Vongar (engl. Barnumbir Wongar) što u prevodu znači Glasonoša iz svijeta duhova. Oženio se Đumalom (engl. Dumala), Aboridžinkom iz domorodačkog naroda Varlpiri (engl. Warlpiri), sa kojom je dobio dvoje djece.

Po sopstvenim riječima, veliki dio njegovog saznanja i razumijevanja domorodačke poezije Sreten duguje njegovoj domorodačoj ženi Đumali. Australija je 1960-tih imala stroge zakone koji su regulisali ko i kako može posjećivati područja u kojima su živjeli domoroci.

Sreten nije imao dozvolu za tako nešto i jednom prilikom umalo ga nije uhvatio bijeli australijski policajac koji se našao u domorodačkom području gdje je Sreten živio. Da bi ga sakrili, domoroci su ga prekrili prašinom i počeli da poju nad njim kao da je bolestan.

Policajac je upitao odakle je Sreten, našto su mu domoroci odgovorili da je on iz Vongar bande, što je na njihovom jeziku značilo iz svijeta duša, tj. neko ko je već umro.

Zagonetni identitet

Sreten je svoja djela objavljivao pod svojim pravim (Božić) i književnim (Vongar) imenom.

Nakon objavljivanja knjige pripovijetki o vijetnamskom ratu 1972. godine vjerovalo se da je Sreten američki crnac koji je dezerter vijetnamskog rata koji se krije među australijskim domorocima, a sa objavljivanjem Puta u Bralgu (1978) mislilo se da je on australijski domorodac iz Sjeverne teritorije Australije.

Ali Aboridžinski mitovi su sugerisali da bi Sreten Božić i B. 

Vongar mogli biti jedna te ista osoba što je potvrdio R. Dru (engl. Robert Drewe) u članku "Solved: The Great B. Wongar Mystery" objavljenom u The Bulletin. R. Boer (engl. Ronald Boer) kaže da je Sreten pisac niza zadivljujućih poema, kratkih priča i romana u kojima urođenici ne oponašaju kolonizatore nego doseljenik (Srbin) oponaša urođenika, prenose Nezavisne.

Sretenove knjige su, bar do 2006. godine, prevedene na 13 jezika. Procijenjeno je da su njegove knjige prodate širom svijeta u bar jedan milion primjeraka. Sretenov literarni i antropološki opus je najšira i najpoznatija reprezentacija australijske domorodačke kulture.

Bibliografija

Romani

    1. Tragači (engl. The Trackers)

    1. Valg (engl. Walg)

    1. Karan (engl. Karan)

    1. Gabo Đara (engl. Gabo Djara)

    1. Raki (engl. Raki)

    1. Hajka (engl. Manhunt)

Autobiografija

    1. Dingovo leglo (engl. Dingoes Den)

Zbirke priča

    1. Put za Bralgu (engl. The Track to Bralgu)

    1. Babaru (engl. Babaru)

    1. Posljednji čopor dingosa (engl. The Last Pack of Dingoes)

    1. Marngit (engl. Marngit)

Drame

    1. Jablanovi – Gulviri i Bogo (engl. The Poplars – Gulwiri and Bogo)

    1. Kamen u mom džepu (engl. A Stone in My Pocket)

    1. Selo Balang-An (engl. Balang An Village)

Zbirka poezije

    1. Bilma (engl. Bilma)

Fotografske kolekcije

    1. Totem i ruda (engl. Totem and Ore)

Antropologija

    1. Aboridžinski mitovi (engl. Aboriginal Myths)