Nakon informacija koje su se pojavile u javnosti, a koje se odnose na privatne i zdravstvene podatke jednog od učesnika nedavnih protesta u Sarajevu, ponovo je otvoreno pitanje - ko ima pravo pristupa zdravstvenom kartonu građana i na koji način su ti podaci zaštićeni?

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH a Akta.ba podsjećaju da su podaci o zdravlju zakonom definisani kao posebna kategorija ličnih podataka.

"Zdravstveni podaci spadaju u posebne kategorije osobnih podataka. Stoga, zdravstveni podaci pacijenata zaštićeni su i Zakonom o zaštiti ličnih podataka, jednako kao i posebnim sektorskim zakonima (zakoni o zdravstvenoj zaštiti, zakoni o pravima pacijenata i dr.).

Svi navedeni sektorski zakoni trebaju biti usuglašeni sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka kako bi se osigurala pravična i zakonita obrada ličnih podataka uključujući i uvid u takve podatke.

Kontrolori podataka (zdravstvene ustanove) dužni su da osiguraju tehničke i sigurnosne mjere kako ne bi došlo do nezakonitog uvida u lične podatke građana", navode iz Agencije.

To podrazumijeva kontrolu pristupa, nadzor nad informacionim sistemima i druge sigurnosne mehanizme.

Ko ima pravo uvida u zdravstveni karton?

Prema pojašnjenju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, pravo pristupa zdravstvenoj dokumentaciji imaju isključivo:

  1. zdravstveni radnici i saradnici koji neposredno učestvuju u dijagnostici i liječenju pacijenta, u okviru svojih profesionalnih ovlaštenja;
  2. drugi zdravstveni radnici, ali samo ako je to nužno radi pružanja zdravstvene zaštite;
  3. nadležni organi (sud, tužilaštvo, inspekcijski organi i drugi), u slučajevima propisanim zakonom;
  4. sam pacijent, odnosno njegov zakonski zastupnik.

Pristup je dozvoljen isključivo u svrhu pružanja zdravstvene zaštite ili na osnovu izričitog zakonskog ovlaštenja, uz primjenu načela zakonitosti, svrhovitosti i minimalnog obima podataka.

Agencija dodatno pojašnjava da, osim zdravstvenih radnika koji direktno učestvuju u liječenju, pravo pristupa imaju i pacijent, roditelj, staratelj ili zakonski zastupnik.

"U slučaju postupaka pred sudom ili tužiteljstvom, pristup podacima iz medicinske dokumentacije (uključujući kartona) može se odobriti nalozima ili zahtjevima nadležnih pravosudnih tijela, a ukoliko je izričito propisano posebnim zakonima može se odobriti i drugima (npr. određene komisije za procjenu sposobnosti)."

Može li se izvršiti uvid bez znanja pacijenta?

"Pristup je dozvoljen isključivo u svrhu pružanja zdravstvene zaštite ili na osnovu izričitog zakonskog ovlaštenja, uz primjenu načela zakonitosti, svrhovitosti i minimalnog obima podataka", navode iz Zavoda za Akta.ba.

Napominju da svaki drugi pristup predstavlja povredu propisa o zaštiti ličnih podataka, ali i profesionalne tajne.

Evidentira li se svaki pristup podacima?

Iz Zavoda navode da se u informacionim sistemima zdravstvenih ustanova, kao i u Centralnom zdravstvenom informacionom sistemu, evidentira svaki pristup zdravstvenim podacima. Bilježe se identitet korisnika (korisnički nalog), vrijeme pristupa i tehnički trag aktivnosti.

"Ovi zapisi (logovi pristupa) služe za internu kontrolu, reviziju i eventualno utvrđivanje odgovornosti u slučaju sumnje na neovlašten pristup."

Koje su sankcije za zloupotrebu podataka?

"Ukoliko dođe do sumnje u zakonitost prikupljanja, obrade ili otkrivanja osobnih podataka građani-imaju-pravo od kontrolora tražiti da im priopći pravni osnov-za obradu uključujući i ostvarivanje uvida u njihove osobne podatke.

Prema tome, građani od kontrolora imaju pravo tražiti i da im se dostavi informacija na koji način se obrađuju njihovi osobni podaci, uključujući, i tko ima uvida u njihove osobne podatke.

Takođe, ukoliko postoji jasna naznaka na nezakonitost postupaka obrade građani se mogu prigovorom obratiti Agenciji, te će ista pokrenuti postupak protiv kontrolora (u vašem slučaju zdravstvenih institucija) a kako bi se utvrdilo da li je postojao zakonski osnov za obradu uključujući i otkrivanje osobnih podataka građana", kažu iz Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Ako se utvrdi nezakonitost, Agencija može naložiti zabranu takve obrade, uništavanje nezakonito prikupljenih podataka, ali i izreći novčane kazne. Kazne za nezakonitu obradu posebnih kategorija podataka, uključujući zdravstvene, kreću se od 20.000 KM do 40.000.000 KM za kontrolora, od 5.000 KM do 70.000 KM za odgovornu osobu, dok se zaposlenoj osobi može izreći kazna od 500 KM do 5.000 KM.

Neovlašteno otkrivanje zdravstvenih podataka može predstavljati i povredu radne obaveze, disciplinsku odgovornost, kao i prekršaj prema propisima o zaštiti ličnih podataka. Zdravstveni radnici su dodatno obavezani čuvanjem profesionalne tajne.

Prava pacijenata i kome se obratiti u slučaju sumnje

Građani imaju pravo od zdravstvene ustanove tražiti informaciju o pravnom osnovu za obradu njihovih podataka, načinu obrade, kao i o tome ko je imao uvid u njihove zdravstvene podatke. Zahtjev se podnosi zdravstvenoj ustanovi koja vodi dokumentaciju ili Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

U slučaju sumnje na zloupotrebu, pacijent se može obratiti zdravstvenoj ustanovi, službeniku za zaštitu podataka (DPO), Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, ali i drugim nadležnim organima, u skladu sa zakonom.

S obzirom na osjetljivost zdravstvenih podataka, nadležne institucije naglašavaju da je pristup medicinskoj dokumentaciji strogo regulisan i tehnički nadziran, te da svako neovlašteno postupanje može imati ozbiljne pravne posljedice, piše Akta.