Prema tim podacima, u 2025. godini uvezeno je električne energije u vrijednosti od 628.956.522 KM, što je za 316.344.461 KM ili 101 odsto više nego godinu ranije, kada je uvoz iznosio 312.612.061 KM.

Istovremeno, električna energija ostala je najvažniji izvozni proizvod BiH. Tokom 2025. godine izvoz struje dostigao je 868.807.398 KM, što je povećanje od 199.028.963 KM ili 30 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH ističu da ovakav rast izvoza potvrđuje snažnu ulogu energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi zemlje i njegov značajan uticaj na ukupne izvozne rezultate.

Međutim, nagli rast uvoza električne energije ukazuje na ozbiljan energetski disbalans.

"Uvoz električne energije u 2025. godini zabilježio je izuzetno snažan rast od 101%, dostigavši vrijednost od 628,96 miliona KM. Ovakav nagli porast ukazuje na izražen energetski disbalans, uslovljen padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije", naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dodaju da struktura izvoza pokazuje kako BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije, dok tradicionalne grane, poput proizvodnje metalnih konstrukcija i namještaja, bilježe sporiji rast ili stagnaciju.

"Ovi trendovi potvrđuju da se bosanskohercegovačka privreda sve snažnije oslanja na sektore veće izvozne elastičnosti i da se postepeno pomjera ka industrijama sa većom dodatnom vrijednošću i jačom povezanošću sa inostranim tržištima", naveli su iz Komore.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević ističe da je do naglog rasta uvoza struje došlo zbog više faktora, uključujući pad proizvodnje uglja, lošu hidrologiju i probleme u radu termoelektrana u Republici Srpskoj.

"Ovo su tri glavna uzroka zbog čega je došlo do drastičnog uvoza struje. Činjenica je da i dalje imamo visok izvoz električne energije, ali postavlja se pitanje šta će se dešavati u ovoj i narednim godinama zbog CBAM-a. Što se tiče državnih elektroprivreda, ulaganja u obnovljive izvore energije su veoma mala. Privatna inicijativa je mnogo ažurnija, odnosno puno bolje se snalazi u tome. Logično je očekivati da će zbog CBAM-a doći do pada izvoza u ovoj godini, ali vrlo vjerovatno i do povećanja uvoza električne energije. Ovo može imati dalekosežne posljedice. Ono što moram spomenuti je da je 'Elektroprivreda BiH' u svojim planovima poslovanja planirala da pokrene novi tarifni postupak u drugom dijelu ove godine i da im FERK odobri povećanje cijena električne energije prema domaćinstvima. Ja ne mogu reći da će do toga sigurno doći, ali tako piše u njihovim planovima", rekao je Bečarević za Nezavisne novine.