Prema savjetima psihologa, način na koji reagujemo na svakodnevne situacije može značajno uticati na naše raspoloženje i odnose sa drugima. Postoji osam stvari zbog kojih se, kako navodi Krstarica, ljudi sa ovakvim pristupom životu ne opterećuju previše.

1. Ne upoređuju svoju vrijednost sa tuđim uspjehom

Tuđi uspjeh ne doživljavaju kao sopstveni neuspjeh. Svjesni su da stalno poređenje može izazvati nezadovoljstvo, zavist i osjećaj da im nešto nedostaje.

Psihološkinja dr Kortni Voren ističe da je poređenje sa drugima prirodna ljudska sklonost, koja može imati i pozitivne i negativne posljedice. Važno je, kako objašnjava, da ono bude realno i konstruktivno.

2. Ne nerviraju se zbog čekanja u redovima

Gužve u prodavnicama, čekanje na šalterima i sporost administracije dio su svakodnevice. Umjesto da troše energiju na situacije koje ne mogu ubrzati, prihvataju da je čekanje ponekad neizbježno.

Razumiju da i drugi ljudi, uključujući zaposlene koji rade na šalterima, pokušavaju da obave svoje zadatke.

3. Saobraćajne gužve koriste kao vrijeme za sebe

Zastoji u saobraćaju mogu pokvariti raspoloženje, ali ne moraju nužno uništiti cijeli dan.

Umjesto nerviranja zbog kolona i radova na putu, vrijeme u automobilu mogu iskoristiti za slušanje muzike, podkasta ili razmišljanje o obavezama. Prihvataju da na sve okolnosti u saobraćaju ne mogu uticati.

4. Kritiku ne shvataju kao lični napad

Konstruktivnu kritiku posmatraju kao priliku za učenje i napredak, a ne kao dokaz sopstvene nesposobnosti.

Profesorka psihologije Kerol Dvek ukazivala je na razliku između fiksnog i razvojnog načina razmišljanja. Dok osobe sa fiksnim načinom razmišljanja vjeruju da su njihove sposobnosti uglavnom nepromjenljive, osobe sa razvojnim pristupom smatraju da se znanje i vještine mogu razvijati.

Zbog toga su spremnije da prihvate greške, pokušavaju nove stvari i uče iz povratnih informacija.

5. Kućne obaveze ne doživljavaju kao razlog za stalno prigovaranje

Pranje suđa, čišćenje kupatila i slaganje veša nisu omiljene aktivnosti većine ljudi, ali su dio svakodnevnog života.

Umjesto stalnog odlaganja i žaljenja, ove obaveze obavljaju jer znaju da uredan prostor može olakšati koncentraciju i organizaciju. Cilj nije da uživaju u svakom kućnom poslu, već da ne dozvole da im on postane izvor nepotrebnog stresa.

6. Ne zavise od tuđeg mišljenja

Svjesni su da ne mogu svima da se dopadnu i da tuđe odobravanje ne treba da bude jedino mjerilo njihove vrijednosti.

Klinička psihološkinja dr Prija Alpern upozorava na problem stalne potrebe za spoljašnjom potvrdom. Strah od osude može uticati na naše odluke, posebno kada počnemo da se ponašamo onako kako pretpostavljamo da drugi očekuju od nas.

Važno je razlikovati korisne savjete od potrebe da se svakome udovolji.

7. Prepreke posmatraju kao priliku za učenje

Nepredviđeni problemi i promjene planova sastavni su dio života. Umjesto da se stalno vraćaju na ono što je pošlo po zlu, nastoje da iz izazova izvuku pouku.

Dr Kortni Voren ističe da teške životne situacije mogu pružiti priliku da bolje upoznamo sebe i postanemo autentičniji.

Takav pristup zahtijeva strpljenje, iskreno preispitivanje i spremnost da se suočimo i sa neprijatnim odgovorima.

8. Sitne navike drugih ne pretvaraju u velike sukobe

Ostavljene čarape, neuredan sto ili neke druge svakodnevne navike bliskih ljudi ne moraju biti razlog za svađu.

Ljudi koji nastoje da sačuvaju mir u odnosima razlikuju ozbiljne probleme od sitnica koje ne utiču na ničiju dobrobit. Svako ima svoje navike i mane, a stalno prigovaranje rijetko donosi promjenu.

Prihvatanje ne znači da treba tolerisati ponašanje koje nekome nanosi štetu, već da nije svaka sitnica vrijedna rasprave.

Izvor: Glas Srpske, prema pisanju Krstarice.