Dok mnogi penzioneri pokušavaju pronaći način da povećaju kućni budžet, pojedini su dodatni izvor prihoda pronašli u prirodi.

Sakupljanje žira ne zahtijeva skupu opremu, ali podrazumijeva mnogo vremena, strpljenja i fizičkog rada.

U Hrvatskoj je ovogodišnji otkup žira hrasta lužnjaka i kitnjaka, kao i bukvice, počeo 1. oktobra, a prikupljeno sjeme koristi se za obnovu šuma i proizvodnju novih sadnica.

Penzionerka sakupila 600 kilograma žira

Božica iz Glogovca već nekoliko godina odlazi u šume na području Hlebina i Jeduševca, gdje sakuplja žir.

Ove jeseni uspjela je da prikupi čak 600 kilograma, što bi joj, prema prosječnoj cijeni od oko 3,40 evra po kilogramu, moglo donijeti približno 2.040 evra bruto.

Ipak, kako kaže, novac nije jedini razlog zbog kojeg se bavi ovim poslom.

„U penziji sam i moram da budem aktivna. Imam dosta bolesti, šećernu bolest, artritis, giht i epilepsiju. Sve zajedno, dnevno pijem 15 tableta. Da se ne krećem i ne razgibavam svakog dana, bila bih nepokretna“, ispričala je Božica.

Dodala je da joj nije najvažnije koliko će žira prikupiti tokom jednog dana, već to što boravi na svježem vazduhu i istovremeno može nešto da zaradi.

Dnevno sakupi između 15 i 20 kilograma

Do velike količine žira Božica nije došla preko noći.

Prema njenim riječima, tokom jednog odlaska u šumu najčešće sakupi između 15 i 20 kilograma, a tempo rada prilagođava svojim mogućnostima.

„Već nekoliko godina sakupljam ove plodove. Ranije nisam znala da na ovaj način može da se zaradi, ali otkako sam saznala za tu mogućnost, veoma sam zadovoljna jer spajam lijepo i korisno“, navela je.

Ističe da joj vrijeme provedeno u prirodi predstavlja zadovoljstvo, a dodatna zarada olakšava svakodnevne troškove.

Koliko se plaća kilogram žira?

Prema zvaničnom cjenovniku „Hrvatskih šuma“ za 2026. godinu, cijena sakupljanja žira zavisi od vrste drveta.

Za kilogram žira hrasta lužnjaka plaća se 3,30 evra bruto, dok se za kilogram žira hrasta kitnjaka može dobiti 3,50 evra.

Posebno visoka cijena predviđena je za bukvicu, odnosno sjeme bukve, za koju je utvrđen iznos od 20 evra po kilogramu.

Navedene cijene su bruto iznosi, što znači da uključuju pripadajuće poreze i doprinose.

Žir se ne smije sakupljati bilo gdje

Iako se na prvi pogled čini da je dovoljno otići u šumu i početi sa sakupljanjem, pravila su znatno preciznija.

„Hrvatske šume“ dozvoljavaju sakupljanje žira i bukvice samo u registrovanim šumskim sjemenskim objektima.

Zainteresovani građani prethodno moraju da se jave nadležnoj šumariji i pribave dozvolu za sakupljanje.

U dozvoli se navode mjesto sakupljanja, planirana količina i rok za predaju šumskog sjemena.

Jedan od uslova za izdavanje dozvole jeste i potpisivanje izjave o nedržanju svinja u domaćinstvu, u skladu sa biosigurnosnim mjerama za sprečavanje širenja afričke kuge svinja.

Važan je i kvalitet prikupljenog žira

Prilikom preuzimanja, zaposleni u „Hrvatskim šumama“ provjeravaju kvalitet sakupljenog sjemena.

Prihvata se zdrav i čist žir, bez većih oštećenja, truleži ili prisustva drugih vrsta sjemena.

Udio praznih i nezdravih plodova ne smije prelaziti pet odsto.

Ukoliko prikupljeni žir ne ispunjava uslove, može biti vraćen sakupljaču na dodatno prebiranje i čišćenje.

Dodatna zarada, ali i boravak u prirodi

Priča penzionerke Božice pokazuje da sezonsko sakupljanje šumskih plodova može predstavljati izvor dodatnih prihoda, ali da je za veću zaradu potrebno uložiti mnogo rada.

Iznos od približno 2.000 evra nije zagarantovana zarada, već rezultat velike količine prikupljenog žira i važećih otkupnih cijena.

Za Božicu je, međutim, jednako važna i činjenica da na ovaj način ostaje fizički aktivna i provodi vrijeme u prirodi.

Otkup koji organizuju „Hrvatske šume“ odnosi se na Hrvatsku, pa ove cijene i uslovi ne predstavljaju ponudu za sakupljače u Bosni i Hercegovini.