Tokom oktobra, vjernici slave 7 krsnih slava, a za svaku od njih vezuju se posebni običaji.
Začeće svetog Jovana Preteče i Krstitelja (6. oktobar)
Praznik je posvećen Začeću Svetog Jovana Preteče i Krstitelja, jednom od najpoštovanijih svetitelja u hrišćanstvu.
Sveti Jovan bio je sin sveštenika Zaharije i pravedne Jelisavete. Prema Jevanđelju, njegovo rođenje bilo je najavljeno kao poseban događaj, jer je Jovan imao da pripremi narod za dolazak Hrista. Njegov život bio je ispunjen molitvom, podvigom i propovjedanjem. Živio je skromno u pustinji, pozivajući ljude na pokajanje i duhovnu obnovu.
Kao Preteča, odnosno onaj koji prethodi Hristu, Jovan je pripremao narod za dolazak Spasitelja. Krstio je ljude u rijeci Jordan, a među onima koje je krstio bio je i sam Isus Hristos.
Praznik Začeća Svetog Jovana podsjeća vjernike na početak života čovjeka koji je imao jednu od najvažnijih uloga u novozavetnoj istoriji.
Vjernici ga najčešće provode u molitvi i miru, a domaćini koji slave Svetog Jovana kao krsnu slavu pripremaju slavski kolač, žito i vino i okupljaju porodicu. U narodu se ovaj dan vezuje i za poštovanje Svetog Jovana kao zaštitnika i propovjednika pokajanja.
Prepodobni Kirijak Otšelnik - Miholjdan (12. oktobar)
Miholjdan je posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, velikom svetitelju koji je život posvetio molitvi, postu i služenju Bogu.
Sveti Kirijak rođen je u Korintu, a još kao mlad odlučio je da napusti svetovni život i posveti se duhovnom podvigu. Živio je kao monah i podvižnik, povlačeći se u samoću i pustinju. Zbog svoje vjere, istrajnosti i skromnosti postao je primjer mnogim hrišćanima.
U srpskom narodu Miholjdan je vijekovima obavijen posebnim narodnim običajima i vjerovanjima. Često se kaže da tada nastupa svojevrsna "mala jesen", odnosno kratko i toplije razdoblje nakon prvih jesenjih zahlađenja.
Pokrov Presvete Bogorodice (14. oktobar)
Pokrov Presvete Bogorodice jedan je od velikih Bogorodičinih praznika.
Praznik je povezan sa događajem koji se, prema crkvenom predanju, dogodio u carigradskoj Vlahernskoj crkvi. Tokom molitve, Sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije vidjeli su Presvetu Bogorodicu kako se moli za hrišćanski narod. Ona je raširila svoj omofor - pokrov - iznad okupljenih vjernika, kao znak zaštite i molitvenog zastupništva.
Zato je Pokrov postao simbol zaštite, utjehe i majčinske brige.
U srpskom narodu ovaj praznik ima posebno mjesto. Vjeruje se da Presveta Bogorodica svojim pokrovom štiti domove, porodice i sve one koji joj se sa vjerom obraćaju. Mnoge žene ovaj dan posebno poštuju i provode ga u molitvi i zahvalnosti.
Sveti apostol Toma - Tomindan (19. oktobar)
Sveti apostol Toma jedan je od dvanaestorice Hristovih apostola. U narodu je poznat kao "Nevjerni Toma", ali ova oznaka često ne govori cijelu priču o njegovoj vjeri.
Nakon Hristovog vaskrsenja, Toma nije bio prisutan kada se Hristos prvi put javio ostalim apostolima. Kada su mu rekli da su videjli Gospoda, Toma je izrazio sumnju. Međutim, kada mu se Hristos potom javio i pokazao svoje rane, Toma je povjerovao i izgovorio jedno od najpoznatijih priznanja vjere: "Gospod moj i Bog moj!"
Sveti Toma je, prema crkvenom predanju, propovjedao hrišćanstvo daleko od Jerusalima, stigavši sve do Indije, gdje je osnovao hrišćanske zajednice.
Tomindan se u srpskim domovima obilježava kao krsna slava. Kao i kod drugih slava, u središtu praznika nisu samo trpeza i okupljanje, već molitva, zahvalnost i sjećanje na svetitelja zaštitnika.
Sveti mučenici Sergije i Vakho - Srđevdan (20. oktobar)
Sveti Sergije i Vakho bili su rimski vojni zapovjednici i hrišćani koji su stradali zbog svoje vjere u vrijeme progona hrišćana.
Prema crkvenom predanju, bili su bliski prijatelji i zajedno su služili u rimskoj vojsci. Kada je otkriveno da su hrišćani, bili su izloženi mučenju i stradanju. Sveti Sergije i Sveti Vakho ostali su vjerni svojoj vjeri do kraja života.
U pojedinim krajevima postoje narodna vjerovanja da je ovaj praznik povezan sa promjenom vremena i pripremama za zimu. Kao i kod drugih slava, najvažniji dio običaja jeste molitva i okupljanje porodice i prijatelja.
Prepodobna mati Paraskeva - Sveta Petka (27. oktobar)
Sveta Petka, odnosno Prepodobna mati Paraskeva, jedna je od najvoljenijih i najpoštovanijih svetiteljki među pravoslavnim Srbima.
Rođena je u Epivatu, nedaleko od Carigrada, u pobožnoj hrišćanskoj porodici. Još od mladosti odlučila je da svoj život posveti Bogu. Nakon smrti roditelja napustila je svetovni život i otišla u pustinju, gdje je živjela u molitvi, postu i podvigu.
Pred kraj života vratila se u svoj rodni kraj, gdje je i preminula. Njene mošti kasnije su prenošene na različita mjesta, a danas se nalaze u Jašiju u Rumuniji.
U srpskom narodu Sveta Petka zauzima posebno mjesto. Poštuju je naročito žene, a mnoge porodice upravo nju slave kao svoju krsnu slavu.
Za Svetu Petku vezani su brojni običaji i vjerovanja.
Na Svetu Petku mnogi vjernici odlaze u crkve i manastire posvećene ovoj svetiteljki, pale svijeće i mole se za zdravlje, mir i zaštitu porodice. Posebno su poštovani izvori i mjesta koja se povezuju sa Svetom Petkom, gdje ljudi dolaze da se pomole i uzmu osvećenu vodu. U narodnoj tradiciji ovaj dan se smatra praznikom koji posebno poštuju žene, pa se često izbjegavaju teži kućni i fizički poslovi.
Sveti apostol i jevanđelist Luka - Lučindan (31. oktobar)
Sveti Luka bio je jedan od četvorice jevanđelista i saradnik apostola Pavla. Bio je ljekar i obrazovan čovjek, a prema crkvenom predanju, upravo je on napisao Jevanđelje po Luki i Djela apostolska.
Njegovo Jevanđelje posebno ističe milost, ljubav i brigu prema čovjeku. Sveti Luka je prema predanju bio i prvi hrišćanski ikonopisac, pa se smatra zaštitnikom ikonopisa i umjetnosti.
U srpskom narodu njegov praznik poznat je kao Lučindan i jedna je od čestih krsnih slava.
Za ovaj dan vezuju se različiti narodni običaji, ali je suština praznika, kao i kod svih krsnih slava, u molitvi, zahvalnosti i čuvanju porodične tradicije.
Pošto se Sveti Luka smatra zaštitnikom ljekara i ikonopisaca, njegov praznik posebno poštuju ljudi koji se bave medicinom, umjetnošću i ikonopisom.
(Kurir.rs)
Komentari (0)