U djelu je iznio svoje političke stavove, odbacio parlamentarnu demokratiju i promovisao ekstremni nacionalizam, antisemitizam i rasističku ideologiju koja će kasnije postati temelj politike nacističke Njemačke.

Ideološki temelj nacističkog režima

U knjizi je Hitler zagovarao teritorijalno širenje Njemačke prema istoku, koncept takozvanog "životnog prostora" (njem. "ELebensraum"), te tvrdio da Jevreji predstavljaju prijetnju njemačkom narodu. 

Iako u djelu nije direktno opisan Holokaust, istoričari ističu da je upravo u njemu jasno vidljiva ideološka osnova koja je kasnije dovela do progona i sistematskog ubistva oko šest miliona Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

Od slabe prodaje do simbola nacističke propagande

Prvo izdanje knjige nije ostvarilo veliki komercijalni uspjeh, ali je njen značaj naglo porastao nakon Hitlerovog dolaska na vlast 1933. godine. 

"Mein Kampf" tada je postao jedno od glavnih propagandnih sredstava nacističkog režima, preveden je na brojne jezike i distribuiran u milionima primjeraka, dok se danas u Njemačkoj objavljuje isključivo u kritički komentarisanim izdanjima namijenjenim proučavanju istorije i upozoravanju na opasnosti ekstremističkih ideologija.