Poznate kao "kamenje gladi" (Hungersteine), ove stijene spadaju među najneobičnije sačuvane materijalne dokaze o teškim sušama u regiji. Na njima su uklesane godine od 15. do 20. vijeka; neke su označavane više puta, uz razmake od nekoliko decenija između svakog sušnih perioda, piše "Smitsonian".

Jedan takav kamen gladi duž rijeke Labe u četvrti Oberposta u Pirni u Njemačkoj, oko 25 kilometara jugoistočno od Drezdena, ponovo je izronio ovog mjeseca.

Najraniji zapis iz 1.707. godine

Na njemu se nalazi više natpisa koji označavaju godine s niskim vodostajem, od kojih najraniji datira iz 1707. godine, te je "jedan od najpoznatijih i najvećih svoje vrste" u zemlji, izvještavaju Hesus Maturana i Nela Hajdner za "Euronjuz".

Ostalo nedavno otkriveno kamenje gladi uočeno je u Leverkuzenu, gradu južno od Kelna, blizu ušća pritoke rijeke Rajne, te u Dolni Žlebu, selu blizu češko-njemačke granice.

Kamenje gladi razlikuje se po veličini, starosti, lokaciji i natpisima, ali zajednički motivi se ponavljaju.

"Obično su to inicijali imena i godina. Ponekad je urezana i sama linija vodostaja", izjavio je 2022. godine za "Al Džaziru" Vlastimil Pažourek, direktor Regionalnog muzeja u Dečinu u Češkoj.

"Isticanje sušnih godina imalo je i praktično značenje – upozoriti na buduće opasnosti. Naziv 'kamen gladi' naglašavao je gubitak izvora zarade za siromašne nadničare koji su vukli brodove i radili na njima u vrijeme suše", dodaje on.

Ako me vidiš plači

U ljeto 1904. godine, F. Majer, lađar i gostioničar u Dečinu, dao je uklesati jeziv natpis u pješčenjak uz Labu: "Ako me vidiš, plači".

Poruka je možda namjerno podsjećala na obližnji kamen na kojem su stajale riječi: "Plakali smo — plačemo — i vi ćete plakati", rekao je za "Dojče Vele" istraživač Bernd Gros, koji se bavi evropskim kamenjem gladi.

Majer je očito postavio točionik piva i naplaćivao znatiželjnim turistima razgledavanje kamena.

"Dan za danom grupe se okupljaju na stijeni; svako želi barem jednom zakoračiti na nju”, izvijestio je "Rajhenberger Cajtung" u avgustu 1904. godine, prema navodima "Dojče Velea".

"Međutim, oznake uklesane u pješčenjak vjerovatno će izgubiti vidljivost zbog tog učestalog gaženja", dodaje se.

Majerov natpis nije jedini urezan na površini dečinskog kamena. Oznake na stijeni svjedoče o niskim vodostajima kroz nekoliko vijekova uz impresivnu tačnost.

Studija iz 2020. godine objavljena u znanstvenom časopisu "Klima prošlosti" otkrila je da se 11 mjerenja uklesanih na stijeni između 1868. i 1957. godine gotovo u potpunosti poklapa s podacima zabilježenim na drugim mjestima, uz odstupanja od svega nekoliko centimetara.

(Večernji)