U do sada najvećoj studiji, sprovedenoj na skoro 700.000 osoba, navodi se da od genetskih varijanti, više od polovine (39) nikada nije bilo povezano s ovim poremećajima, prenosi Ansa.

Analiza, objavljena u časopisu Nature Human Behaviour, omogućava da se bolje razumije genetska osnova ovih poremećaja i kako oni djeluju na druge ključne faktore kao što su životna iskustva i društveni kontekst.

Kako se navodi, mnogi geni koje su identifikovali istraživači, posebno su aktivni u mozgu i uključeni su u način na koji nervne ćelije komuniciraju jedna s drugom.

Takođe, pojavile su se brojne genetske korelacije između anksioznosti i drugih mentalnih i fizičkih stanja, poput depresije, sindroma iritabilnog crijeva, hroničnog bola, koronarne arterijske bolesti, endometrioze i migrena.

Glavna autorka studije Britani Mičel sa Australijskog instituta kaže da te korelacije ističu međusobnu povezanost mentalnog i fizičkog zdravlja i da nalazi studije postavljaju važna pitanja za buduća istraživanja.

"Važno je da istaknemo da osoba s visokim genetskim rizikom možda ipak neće razviti anksioznost, dok bi osoba s niskim genetskim rizikom mogla. Međutim, razumijevanje ovog rizika moglo bi da nam pomogne da identifikujemo ljude koji su najosjetljiviji na uticaje okoline, što će na kraju da doprinese efikasnijim strategijama prevencije i liječenja", zaključila je ona.

(Srpska info)