Plava antilopa je nestala krajem 18. vijeka nakon što su je evropski kolonisti u južnoj Africi nemilosrdno lovili zbog njenog karakterističnog sivoplavo-srebrnog krzna i elegantnog izgleda.

Bet Šapiro, glavna naučna saradnica u kompaniji Colossal, istakla je važnost ovog projekta za globalni ekosistem:

„Afričke antilope su dugo bile zanemarene u globalnom očuvanju. Projektom oživljavanja plave antilope to mijenjamo. Vraćamo vrstu koja je igrala vitalnu ulogu u svom staništu i gradimo naučnu osnovu za očuvanje antilopa prije nego što se izgubi više njihovih srodnika.“

Tehnologija iza oživljavanja

Proces oživljavanja zasniva se na preciznom genetskom inženjeringu i poređenju DNK izumrle vrste sa njenim najbližim živim srodnikom – riđom antilopom. Koraci uključuju:

  • Sekvenciranje genoma: Naučnici mapiraju genom plave i riđe antilope kako bi uočili razlike.

  • Modifikacija DNK: Kada se razlike utvrde, istraživači mijenjaju DNK u ćeliji riđe antilope.

  • Kloniranje i implantacija: Prepravljeno jedro ćelije ubacuje se u jajnu ćeliju riđe antilope iz koje je prethodno uklonjeno njeno jedro.

  • Surogat majčinstvo: Modifikovani embrion se razvija u laboratoriji, a zatim se implantira u surogat majku riđe antilope. Nakon perioda gestacije od 278 dana, na svijet bi trebalo da dođe mlado plave antilope.

Od 18 miliona do 20.000 ključnih tačaka

Istraživači su otkrili da se genomi ove dvije vrste razlikuju za svega 3%, ali tih 3% predstavlja čak 18 miliona varijanti sekvenci. Inženjeri su primijenili posebne filtere kako bi izdvojili samo one segmente koji su ključni za fizičke i funkcionalne osobine životinje.

Genomski inženjer Skot Bariš objasnio je da su nakon detaljne analize uspjeli da smanje broj varijanti na oko 20.000 ključnih fenotipova, što je broj kojim je u laboratorijskim uslovima mnogo lakše upravljati.

Osim plave antilope, kompanija već radi na projektima oživljavanja drugih izumrlih vrsta poput runastog mamuta, tasmanijskog tigra, ptice dodo i strašnog vuka. Prema riječima direktora kompanije Bena Lama, krajnji cilj je vraćanje ovih životinja u prirodu pod strogim međunarodnim mjerama zaštite, piše Telegraf.