Mladi naučnik Edin Muratspahić objavio je kao prvi autor rad u prestižnom časopisu Nature, zajedno sa timom koji predvodi dobitnik Nobelove nagrade za hemiju za 2024. godinu, profesor David Baker.
I ovo nije tek još jedan naučni rad koji će ostati zatvoren unutar akademskih krugova. Riječ je o otkriću koje bi moglo otvoriti vrata potpuno novoj generaciji lijekova i promijeniti način na koji medicina funkcioniše.
Tim naučnika uspio je pomoću vještačke inteligencije dizajnirati potpuno nove proteine koji mogu precizno kontrolisati takozvane GPCR receptore, jedne od najvažnijih receptora u ljudskom organizmu.
Upravo oni imaju ključnu ulogu u radu organizma i povezani su sa bolom, hormonima, metabolizmom, radom mozga, imunitetom, srcem, migrenama, dijabetesom, gojaznošću, ali i razvojem brojnih bolesti.
Zbog toga je ovo otkriće posebno važno, jer više od trećine današnjih lijekova djeluje upravo preko tih receptora.
Problem je bio u tome što je do sada bilo gotovo nemoguće precizno dizajnirati proteine koji ih mogu kontrolisati. Naučnici su uglavnom morali tražiti rješenja u prirodi i godinama testirati različite mogućnosti.
Sada su, međutim, uspjeli napraviti veliki korak dalje.
Koristeći AI alate, tim je kreirao potpuno nove “mini-proteine” koji mogu aktivirati ili blokirati receptore, što potencijalno otvara vrata potpuno novim terapijama i lijekovima budućnosti.
Drugim riječima, naučnici više neće morati samo tražiti lijekove. Moći će ih dizajnirati pomoću vještačke inteligencije.
Posebno inspirativna u cijeloj priči jeste činjenica da je Edin Muratspahić prije samo nekoliko godina u laboratoriju Davida Bakera došao gotovo bez velikog iskustva u računarskom dizajnu proteina.
Danas učestvuje u projektima koji se smatraju jednim od najvažnijih spojeva vještačke inteligencije i biologije na svijetu.
Njegov uspjeh pokazuje da i ljudi iz Bosne i Hercegovine mogu biti dio najvećih svjetskih naučnih proboja, čak i u oblastima koje oblikuju budućnost medicine i tehnologije.
Komentari (0)