Omiljena poslastica zapravo vodi porijeklo sa sjevera Italije.

Tamo je identičan koncept postojao mnogo prije nego što je domaća fabrika uopšte izgrađena, a tajna ove prevarne veze krije se u jednom detalju.

Kako je nastao čuveni plazma keks u Jugoslaviji

Priča počinje šezdesetih godina prošlog veka kada je Leskovčanin Petar Tutavac tražio savršen proizvod za novoosnovanu fabriku.

Kao iskusni majstor svog zanata, Tutavac je mnogo putovao Evropom, tražeći inspiraciju i učeći od najboljih konditora tog vremena.

Tokom boravka u Italiji, naišao je na keks koji je tamošnje stanovništvo masovno kupovalo za djecu. Bio je to Plasmon.

Tutavac je brzo shvatio potencijal ovakvog hranljivog obroka i odlučio da razvije sličan koncept po povratku u domovinu. Formirao je poznati biskvit koji će ubrzo postati nezaobilazni dio svakodnevice širom bivše države.

Da li je popularni jugoslovenski proizvod čista kopija?

Domaći biskvit je nastao direktno po ugledu na italijanski Plasmon. Petar Tutavac je tokom boravka u Italiji detaljno analizirao njihov recept i tehnologiju.

Nakon povratka, u Požarevcu je pokrenuo proizvodnju sličnog slatkiša koji je postao nezamjenljiv dio odrastanja na našim prostorima.

Iako su sastojci prilagođeni našem tržištu, veza sa italijanskim originalom ostala je neraskidiva tajna ovog brenda.

Skrivena istorija i međunarodni spor oko imena

Zanimljivo je da italijanska fabrika Plasmon postoji od daleke 1902. godine. Njihov slatkiš u startu je bio namijenjen najmlađima, obogaćen vitaminima i specifičnog oblika koji se lako drži u ruci.

Kada je postalo jasno da je iskorišćen njihov originalni italijanski recept kao osnova, sličnost u imenu, obliku i crvenoj ambalaži bila je previše očigledna.

Zbog kršenja autorskih prava, italijanska kompanija je ubrzo reagovala. Postignut je dogovor da se domaći slatkiš ne smije izvoziti na zapadnoevropsko tržište pod originalnim imenom.

Zato ste možda primjećivali da se u nekim zemljama isti proizvod prodavao pod nazivom Lane. Iako je osnova preuzeta, Tutavac je prilagodio recepturu našem podneblju i stvorio prepoznatljivi ukus.

Zašto je naš najpoznatiji slatkiš nadmašio original

Italijani su možda prvi osmislili oblik i koncept, ali je domaća verzija razvila poseban karakter. Stroga pažnja posvećena je nutritivnom sastavu, pa je dodatak vitamina i minerala postao zaštitni znak.

Slatkoća je fino izbalansirana, a tekstura savršena za umakanje u mlijeko ili pravljenje torti bez pečenja. Generacije majki su se oslanjale na ovaj keks kada djeca odbijaju drugu hranu.

Emocionalna vezanost potrošača učinila je da proizvod preraste okvire obične konditorske industrije i postane pravi kulturni fenomen.

Petar Tutavac i druge tajne konditorske industrije

Malo ljudi zna da čuveni plazma keks nije jedini gigant koji je izašao iz ruku ovog talentovanog majstora. Petar Tutavac stoji iza mnogih legendarnih proizvoda koji i danas krase police supermarketa.

Njegov inovativni pristup proizvodnji ostavio je dubok trag u prehrambenoj industriji cijelog regiona. On nikada nije patentirao svoje recepte, vjerujući da hrana treba da bude dostupna svima, a ne vlasništvo pojedinca.

Zato je ovaj slatkiš ostao nasleđe celog naroda, bez obzira na to što njeni koreni sežu sve do Milana i tamošnjih poslastičara.

Koji keks je stariji plazma ili plasmon?

Italijanski biskvit Plasmon je znatno stariji i nastao je 1902. godine u Milanu. Domaća verzija se pojavila tek šezdesetih godina prošlog vijeka.

Ko je izmislio plazmu u Srbiji?

Glavni kreator domaćeg recepta bio je Petar Tutavac, iskusni konditorski majstor koji je ideju donio iz Italije i prilagodio je našem podneblju.

Zašto se plazma keks u Evropi prodaje pod imenom Lane?

Zbog spora oko autorskih prava sa italijanskom kompanijom, domaći proizvođač nije smio da izvozi proizvod pod originalnim imenom na zapadna tržišta, prenosi Krstarica.