Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi rekao je da je Teheran takođe tražio ukidanje sankcija, oslobađanje zamrznutih sredstava i kraj američke pomorske blokade, prenosi novinska agencija IRNA.

Uslovi opisani u iranskim izvještajima nisu se značajno promijenili u odnosu na raniju ponudu Irana, koju je američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice odbacio kao "smeće", piše Reuters.

Tramp tvrdi da je odgodio planirani napad

Tramp je juče saopštio da je odgodio planirani napad na Iran nakon što je Teheran poslao novi mirovni prijedlog Vašingtonu, te da sada postoje „vrlo dobre šanse“ za postizanje sporazuma o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.

Pod pritiskom da postigne sporazum koji bi ponovo otvorio Ormuski moreuz, ključni prolaz za svjetsku naftu, gas i druge proizvode, Tramp je ranije izrazio nadu da je dogovor o okončanju rata blizu i zaprijetio snažnim napadima na Iran ukoliko Teheran ne pristane na njega.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama naveo da su lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zatražili da odgodi napad jer će "biti postignut sporazum, koji će biti vrlo prihvatljiv za Sjedinjene Američke Države, kao i sve zemlje na Bliskom istoku i šire".

Govoreći kasnije novinarima, Tramp je rekao da bi SAD bile zadovoljne ukoliko bi se postigao dogovor sa Iranom koji bi ga spriječio da nabavi nuklearno oružje.

"Izgleda da postoje vrlo dobre šanse da nešto dogovore. Ako možemo to postići bez bombardovanja do besvijesti, biću veoma srećan", poručio je Tramp novinarima.

Pakistan igra ulogu posrednika

Pakistanski izvor potvrdio je da je Islamabad, koji prenosi poruke između dvije sukobljene strane otkako je bio domaćin jedinog kruga mirovnih pregovora prošlog mjeseca, prenio iranski prijedlog Vašingtonu.

"Strane neprestano mijenjaju svoje ciljeve", rekao je pakistanski izvor, dodajući da "nemamo mnogo vremena".

Iako nijedna strana nije javno nagovijestila konkretne ustupke u pregovorima koji se već mjesec dana nalaze u zastoju, visoki iranski zvaničnik juče je nagovijestio da Vašington možda ublažava neke od svojih zahtjeva.

Izvor je rekao da su SAD pristale da oslobode četvrtinu zamrznute iranske imovine u inostranim bankama, vrijedne više desetina milijardi dolara. Iran traži oslobađanje kompletne imovine.

Takođe je naveo da je Vašington pokazao veću fleksibilnost kada je riječ o iranskom civilnom nuklearnom programu pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Američki zvaničnik, koji je pristao da govori pod uslovom anonimnosti, negirao je izvještaj iranske novinske agencije Tasnim prema kojem su SAD pristale da ukinu sankcije na iransku naftu dok pregovori traju.

Iransko vjersko rukovodstvo preživjelo napad supersila

U američko-izraelskom bombardovanju poginule su hiljade ljudi u Iranu prije nego što je sukob zaustavljen primirjem početkom aprila.

Izrael je, osim toga, ubio više hiljada ljudi i izazvao raseljavanje stotina hiljada stanovnika u Libanu, protiv kojeg je izveo kopnenu invaziju kako bi se obračunao sa proiranskim Hezbolahom.

U iranskim napadima na Izrael i susjedne zemlje Persijskog zaliva poginulo je više desetina ljudi.

Sporazum o prekidu vatre sa Iranom uglavnom se održao, iako su nedavno iz Iraka lansirane bespilotne letjelice prema zemljama Zaliva, uključujući Saudijsku Arabiju i Kuvajt, a pretpostavlja se da iza toga stoje Iran i njegovi saveznici, navodi Reuters.

Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekli su da su rat započeli kako bi ograničili iransku podršku oružanim grupama u regionu, uništili njegov nuklearni program i balističke projektile, te stvorili uslove da Iranci svrgnu vlast.

Međutim, rat zasad nije lišio Iran njegovih zaliha obogaćenog uranijuma niti sposobnosti da susjednim državama prijeti balističkim projektilima, dronovima i milicijama koje djeluju u njegovo ime, prenosi Index.

Vjersko rukovodstvo Irana, koje se početkom godine suočilo sa velikim protestima, preživjelo je napad supersila i nema naznaka organizovane opozicije, piše Reuters.