Amerikanac Stefan, poznat na Instagramu kao "Stefan u Švedskoj", već mjesecima dijeli sa pratiocima svoje utiske o životu u ovoj skandinavskoj zemlji. I dok često ističe pozitivne strane švedskog društva, povremeno se osvrne i na stvari koje ga šokiraju. Jedna od njih je lakoća s kojom svako može pristupiti privatnim informacijama o bilo kome ko živi u Švedskoj.

"Ovo nije normalno"

U jednom od svojih video-klipova, Stefan je izrazio zaprepašćenje nad postojanjem više sajtova koji besplatno nude detaljne informacije o stanovnicima Švedske, uključujući datum rođenja, adresu, zaradu, pa čak i podatke o tome s kim neko živi i koji automobil posjeduje.

„U čemu je stvar sa sajtovima na kojima su dostupne sve vaše informacije? Prije nego što mi kažete da se spakujem i da idem odavde ako mi se ne sviđa – da objasnim. Za one koji ne znaju o čemu pričam, postoji sedam-osam različitih sajtova koje možete da posjetite i da pronađete razne informacije o ljudima koji žive u Švedskoj.

Ovo su besplatni sajtovi, prije korišćenja nema potrebe da se prijavite, a svi podaci su javno dostupni. Među njima su dan, mjesec i godina rođenja, koliko zarađujete, sa kime živite, koji automobil posjedujete i vaša adresa. Ako živite u stanu, postoje bizarno detaljna objašnjenja. Na kom spratu je vaš stan, sa koje strane je stan... Znam da ne možete da uklonite svoje podatke sa ovih sajtova. Koja je svrha ovih sajtova? Da li neko može da mi objasni zašto postoje? Jer ovo je potpuno kršenje prava na privatnost. Niko ovo ne radi u svijetu. Poželiš da pobjegneš kući.“

Istorijski korijeni: Zakon star više od 250 godina

Razlog zbog kojeg su ovi podaci javno dostupni leži u švedskom principu javnog pristupa informacijama (Offentlighetsprincipen). Ovaj princip potiče iz Zakona o slobodi štampe iz 1766. godine, prvog takvog zakona na svijetu, koji je usmjeren na jačanje transparentnosti vlasti i sprječavanje korupcije.

U Švedskoj se smatra da pravo javnosti da ima uvid u zvanična dokumenta podstiče odgovornost institucija i povjerenje građana u sistem. Kada je Švedska postala članica Evropske unije, zadržala je pravo da reguliše pristup informacijama, ističući da je transparentnost temelj njenog državnog uređenja.

Kako funkcioniše pristup ličnim podacima?

Švedski zakon omogućava svakome da zatraži pristup zvaničnim dokumentima državnih institucija. Zahvaljujući specijalnim sertifikatima za objavljivanje, koji pružaju sličnu zaštitu kao tradicionalni mediji, online servisi mogu objediniti ove informacije i učiniti ih lako dostupnim.

Ovo omogućava novinarima, poslodavcima i građanima da brzo dođu do podataka bez potrebe da kontaktiraju različite institucije. Ipak, ovakav nivo otvorenosti izaziva kontroverze, jer mnogi smatraju da ugrožava privatnost pojedinaca.

Usklađivanje sa GDPR-om i predlozi za reformu

Švedska je, u skladu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), donijela određene ustavne odredbe koje ograničavaju objavljivanje osetljivih ličnih podataka putem online pretraživača.

Međutim, aktuelna debata u zemlji tiče se šireg pitanja dostupnosti javnih dokumenata. Vlada je sve zabrinutija zbog mogućnosti da kriminalci koriste javno dostupne podatke za praćenje potencijalnih žrtava ili ciljano ugrožavanje zaposlenih u javnom sektoru. Takođe, raste broj žalbi građana koji ne žele da se njihovi lični podaci nalaze na ovim sajtovima.

Novi prijedlog zakona: Da li će privatnost pobijediti transparentnost?

Dana 20. novembra 2024. godine, švedska vlada je predložila ustavnu izmjenu kojom bi se ograničila sloboda informisanja u slučajevima kada objavljeni podaci predstavljaju „neprimjereno narušavanje privatnosti“ (SOU 2024:75). Prema predlogu, odluka da li su određene informacije previše invazivne zavisila bi od:

• Prirode ličnih podataka,


• Obima objavljivanja,


• Svrhe zbog koje su podaci dostupni.


• Svaki slučaj bi se razmatrao pojedinačno, što otvara prostor za različita tumačenja i potencijalne izazove u sprovođenju zakona.

BONUS VIDEO: