"To je ćirilica, slava, krsno ime, saborovanje oko crkava i manastira, ozrenski klesari, pletarstvo, korparstvo u Posavini, grnčarstvo na dobojskom području, graditelji, violina“, kaže direktor Muzeja Doboj koji je i autor postavke Nebojša Dragojlović.
I djela dobojskog vajara svjetskog glasa dio su postavke. Drago Handanović ponosan je što je doprinio čuvanju tradicije od zaborava.
"Ima nadrvratnik ovdje koji je napravljen kao kopija i zatim jedan stećak isto tako, mi smo išli na teren svi zaposleni u Muzeju pa smo tamo napravili otisak pa smo donijeli ovdje i napravili patinirano“, rekao je vajar Drago Handanović.
Svaki novi element, koji bude proglašen za nematerijalno blago Srpske, uvrstiće se u postavku. Biće dostupna učenicima, i obogatiti nastavu.
"Jako je značajno prije svega što razvijamo neku našu svijest o našem nacionalnom identitetu, o kraju iz kojeg potičemo, odnosno gdje živimo“, kaže Tijana Vasiljević Stokić ispred Aktiva direktora srednjih škola.
Pripreme muzejskih radnika za formiranje postavke ovog tipa traju deceniju i po. Proširenje objekta Muzeja uz finansijsku podršku grada stvorilo je preduslove za to, prenosi ATV.
BONUS VIDEO
.JPG "Neobična tradicija živi u Gradišci: Na pijaci uz vino i pjesmu ispraćaju staru godinu")
 "Goran oživljava duh prošlih vremena: U Krnetama više motora „Tomos“ nego u cijelom Lijevču i Potkozarju (FOTO)")
 "Najneobičniji univerzitetski profesor mir pronašao u Dodikovom selu: U Banjaluci radim, u Mrčevcima sakupljam energiju (FOTO/VIDEO)")
