„Dovde i ne dalje“ – šta se zapravo desilo?

Na stubu piše:

„Bis hierher und nicht weiter kamen die serbischen Reiter. Anno 1919.“
(„Dovde i ne dalje je stigla srpska konjica. Godina 1919.”)

Ova jednostavna rečenica krije priču o jednom od manje poznatih, ali napetih trenutaka nakon Prvog svjetskog rata. Šta je srpska vojska radila u Austriji? Zašto su stigli baš do ovog mjesta – i zašto nisu išli dalje?

Beč u panici: Srpska vojska na vratima Koruške

Nakon raspada Austro-Ugarske u novembru 1918. godine, teritorijalna previranja su zahvatila cijelu srednju Evropu. Slovenci, koji su se priključili novoformiranoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), polagali su pravo na dijelove južne Koruške, tvrdeći da tu živi slovensko stanovništvo.

Međutim, Austrijanci nisu htjeli da se odreknu ovog područja bez borbe. Srpska vojska, iskusna i očvrsla u ratu, krenula je u vojnu akciju kako bi podržala slovenske zahtjeve. Njihovi konjanici su brzo napredovali, prelazeći Karavanke i zauzimajući strateške tačke – uključujući i Klagenfurt, prestonicu Koruške.

Felden: Linija koju nisu prešli

Tada su došli do Feldena, malog mjesta na obali prelijepog Wörther See-a. Ovde se, iz ne baš do kraja razjašnjenih razloga, njihovo napredovanje zaustavilo. Legenda kaže da su ih Austrijanci dočekali sa organizovanim otporom, dok drugi izvori tvrde da su međunarodne sile, posebno sile Antante, izvršile pritisak da se ofanziva obustavi.

Kako god bilo, srpska konjica nije prošla dalje od ove tačke. I baš ovdje, na mjestu gdje su morali stati, postavljen je stub koji do danas podsjeća na taj trenutak.

Plebiscit: Sudbina Koruške u rukama naroda

Međunarodni pritisak doveo je do odluke da se 10. oktobra 1920. godine održi plebiscit u južnoj Koruškoj. Stanovnici su glasali za ostanak u Austriji, iako je slovenačka populacija bila značajna. Ovaj rezultat doveo je do povlačenja jugoslovenskih snaga iz regije, a Koruška je ostala dio Austrije do danas.

Šta stub znači danas?

Danas, ovaj stub u Feldenu ima dvostruku simboliku. Za Austrijance, on je simbol otpora i sjećanje na to kako su odbranili svoju zemlju. Za Srbe i Slovence, on je podsjetnik na period kada su granice još bile neizvjesne, a istorija mogla da krene u drugom pravcu.

Iako naizgled skroman, ovaj kamen je neizbrisiv trag velikih događaja – i svjedočanstvo o jednom trenutku u vremenu kada je sudbina Koruške visila o konjskim potkovicama srpske vojske.

Mali kamen, velika priča

Naredni put kada budete u Feldenu, zastanite na trenutak pored ovog neobičnog spomenika. Možda ćete osjetiti odjeke prošlosti – topot srpskih konja, šapat vojnika koji nisu znali da li će krenuti dalje i uzdahe stanovnika Koruške koji su sa zebnjom čekali ishod.

Jer nekada i najmanji kamen može pričati najveće priče.