To nije dan obilježen ljudskim sukobom ili prirodnom katastrofom kakvu pamtimo, već trenutak kosmičkih razmjera koji je zauvijek promijenio tok života na Zemlji. Dogodio se prije otprilike 66 miliona godina i iako je donio uništenje neviđenih razmjera, paradoksalno je omogućio uspon čovječanstva, piše "IFC Science".
Tog kobnog dana, asteroid veličine planine, obima oko 10 kilometara, udario je u Zemlju brzinom dvadeset puta većom od brzine metka. Mjesto udara danas je poznato kao poluostrvo Jukatan u Meksiku. Oslobođena energija bila je nezamisliva, jednaka snazi milijardi atomskih bombi bačenih na Hirošimu.
Udarni val koji je promijenio svijet
Trenutak udara pokrenuo je pakleni scenario. Prvo je uslijedio zasljepljujući bljesak, a zatim toplotni val koji je spržio sve u radijusu od stotina kilometara. Potresi magnitude veće od 11 na Rihterovoj skali potresli su cijelu planetu, a udar je pokrenuo globalne megatsunamije čiji su valovi bili viši od današnjih najviših nebodera, brišući obale kontinenata.
Vatrena stihija progutala je šume, a golema količina stijena, prašine i krhotina izbačena je visoko u atmosferu, obavijajući čitavu planetu gustim, neprobojnim velom.
Svijet uronjen u tamu
Posljedice koje su uslijedile bile su možda i gore od samog udara. Prašina i čađ u atmosferi blokirale su sunčevu svjetlost, gurnuvši Zemlju u dugi period tame i hladnoće, poznato kao "udarna zima". Temperature su drastično pale, a bez sunca je zaustavljena fotosinteza. Biljke su prve umirale, a s njima i dinosaurusi biljojedi koji su zavisili o njima. Ubrzo je glad stigla i mesožderde, čime je pokrenut potpuni kolaps hranidbenog lanca.
Kao da to nije bilo dovoljno, hemijski spojevi u vazduhu miješali su se s vodom, stvarajući kisele kiše koje su zatrovale okeane, jezera i tlo, uništavajući preostale oblike života. Procjenjuje se da je tog dana i u godinama koje su uslijedile izumrlo oko 75 odsto svih vrsta na Zemlji, uključujući i gotovo sve dinosauruse koji nisu letjeli.
Zora novog doba
Ipak, u sjenci ove globalne katastrofe, preživjeli su malobrojni. Među njima su bila mala, prilagodljiva stvorenja koja su živjela skriveno - naši daleki preci, sisari.
U svijetu oslobođenom od dominacije divovskih gmizavaca, za njih se otvorila jedinstvena prilika. Tokom miliona godina evolucije, iskoristili su prazne ekološke niše, razvili se i na kraju doveli do pojave vrste koja je u stanju čitati i razumjeti priču o ovom najgorem danu u istoriji.
Tako je dan koji je donio kraj jednom svijetu istovremeno postao početak drugog - svijeta u kojem će, mnogo kasnije, svoje mjesto pronaći i čovjek, prenosi "Index".