Jedna od najpoznatijih slika Uroša Predića, i naše likovne umjetnosti uopšte, jeste „Kosovka djevojka“. Na ovom djelu, nacionalnom blagu inspirisanom narodnom epskom pjesmom i istoimenim radom hrvatskog slikara francuskog porijekla Ferda Kikereca, vidimo scenu nastalu poslije Kosovske bitke, koja se odigrala na Vidovdan 1389. godine.

Kosovka djevojka luta po polju, vida rane ratnicima i traži svog vjerenika, kuma i đevera, a narodni pjesnik kaže da su to bili junaci Toplica Milan, Miloš Obilić i Kosančić Ivan. Dok vodom poji viteza Pavla Orlovića, on joj otkriva da su sva trojica stradala u boju, a potom i sam umire na njenim rukama.

Kosovska bitka, koja je promijenila tok naše istorije i ušla u legendu, odigrala se na Vidovdan, 28. juna 1389. godine. Stradao je knez Lazar, živote za slobodu i čast dali su njegovi hrabri vitezovi i ratnici, koje je narod opjevao u epskoj poeziji i čuva ih u sjećanju do današnjih dana. A Kosovka djevojka je glavna legendarna ličnost istoimene pjesme kosovskog ciklusa.

Alegorija za brigu, pomoć i ljubav prema bližnjima... Inspiracija mnogim umjetnicima. Prema predanju, to je bila Jelica, sestra srpskog velikaša Stevana Musića, koji je gospodario u Brveniku. Takođe je bila sestričina kneza Lazara, kosovskog mučenika, u koju se „zagledao” Milan Toplica, pobratim Miloša Obilića. Toplica je u Lazarevoj vojsci važio za najboljeg strijelca.

Slika Uroša Predića, veličanstveno djelo u stilu akademskog realizma, epsko i mitsko istovremeno, prepuno je simbolike. Nastalo je 1919. godine, četiri decenije poslije Kikerecove slike. Izradio je platno po narudžbini „Kola srpskih sestara“, a model za lik Kosovke djevojke bila je Beograđanka Leposava Stanković, udata Lulik.

Kada je pozirala čuvenom slikaru, Leposava Stanković imala je 20 godina. Negdje se navodi da je završila trgovačku školu.

O Leposavi se ne zna mnogo, ali činjenica je da je, kako i samo ime kaže, bila prelijepa žena. Takvu je pamte i oni koji su je sretali u poznijim godinama. Po svemu sudeći, život je provela u Beogradu.

Kada je napustila ovaj svijet, Politika je prenijela kratku vijest pod naslovom „Umrla Kosovka djevojka“:

„U Beogradu je, sasvim tiho, 2. marta izjutra, u 96. godini umrla Leposava Lulik, rođena Stanković, zauvijek ovjekovječena kao dvadesetogodišnjakinja na čuvenom platnu Uroša Predića 'Kosovka djevojka'.“

Sa izražajnim crtama lica, crnom kosom i krupnim očima, dok u raskošnoj narodnoj nošnji u naručju drži heroja na samrti, Leposava je postala simbol Srbije, otadžbine, časti i ljubavi prema bližnjima koje su vijekovima krasile ovaj narod. Kao Sloboda koja predvodi građane u Francuskoj revoluciji sa čuvene slike Ežena Delakroe, prenosi Žena Blic.