Na obalama Zapadne Morave inspiraciju ima knjižavnik čija se stvaralačka pustolovina nastavlja i u devetoj deceniji. Mića Milovanović, kako ga poštovaoci i čitaoci zovu šumadijski Tolstoj, koji je odlikovan međunarodnim književnim priznanjem „Srebrni vitez” u velikoj Rusiji, književnik je inspirisan stvarnosnom prozom, Moravom i srpskom Svetom gorom. Njegovo djelo "Molitva za oca Prohora“ monasi sa Svete gore preneli su u Rusiju, koje je, kako kaže ovaj književnik za sveštenstvo neka vrsta Biblije, a nagrada iz Rusije ima posebnu draž, jer bez obzira na promene uslova života u toj zemlji i dalje je među najčitanijima.

[caption id="attachment_19018" align="alignnone" width="900"] FOTO/SCREENSHOT/ALO.RS/RINA[/caption]

"Nagradu „Srebrni vitez” sam dobio 2017. godine u konkurenciji nekoliko stotina romana iz 13 slovenskih država. Posebno mi je drago što mi je to priznanje dodijelila Rusija, koja je meni draga zemlja i što su Rusi prepoznali u toliko velikoj konkurenciji vrijednost mog romana. Bio sam pozvan u Sibir, međutim, nisam mogao da odem, tako da mi je ambasador Čepurin u Beogradu lično uručio nagradu. S obzirom na to da sam profesor engleskog i ruskog jezika, utoliko mi to više i znači”, rekao je Mića Milovanović, književnik iz Čačka.

[caption id="attachment_19042" align="alignnone" width="873"] FOTO/SCREENSHOT/ALO.RS/RINA[/caption]

Milovanovićev nagrađeni roman „Molitva za oca Prohora” opisuje burne događaje srpske istorije HH veka. Roman je nastao na osnovu svedočenja prvobitno sveštenika Jovana Varagića, a kasnije monaha koji je pred smrt u 95. godini u čačanskoj bolnici ispričao lekaru čudesnu dokumentarnu priču koja je kasnije zahvaljujući snimcima doktora pretočena u vanvremenski roman.

„Kroz roman „Molitva za oca Prohora” može da se sagleda koliko su suludi vetrovi istorije nemilosrdno šibali ovaj narod, do krvi, do propadanja, do istrebljenja, do stradanja, ali taj narod je, eto, ipak, imao snage da odoli i nadživi sve to i kroz usta Oca Prohora može se saznati šta smo sve preživeli u prošlom vijeku. Ovaj roman ne bih mogao da napišem da nije bio dr Krljanca, načelnika internog odjeljenja u čačanskoj bolnici 1992. godine, koji je sa starim monahom vodio dvomjesečni razgovor do smrti, nakon čega mi je ustupio tonske zapise, tako da sam ja to pretočio u umjetničko djelo.”, pojasnio je Milovanović.

Planira se ekranizacija, moguće da Biković bude u glavnoj ulozi


U devetoj deceniji ovaj književnik je ponosan na djelo i dostignuće svog pera za koje postoji mogućnost da se pretoči i na filmsko platno.


„Roman „Molitva za oca Prohora” je među 100 hiljada knjiga, prema podacima biblioteke je u samom vrhu čitanosti, a u poslednje dve tri godine vode se razgovori oko filma, međutim finansijska sredstva su u pitanju. Scenario je već napisan sa određenim izmenama u odnosu na roman, koje sam ja prihvatio. Postoji mogućnost da neko od velikih imena našeg glumišta prihvati uloge, kao što su Miloš Biković, Vojin Ćetković i glavna ženska uloga Sloboda Mićalović. To je sve sada u perspektivi i u zavisnosti od materijalnih sredstava, tu su potrebne masovne scene na više lokacija, što bi u afirmaciji romana i meni lično mnogo značilo”, kazao je Mića Milovanović.

Za budućnost srpske književnosti Milovanović ima svoje viđenje


„Srpska proza danas ima dobra djela i dobre pisce, međutim, književna kritika je pala na vrlo niske grane. Nemamo kritičara koji će objektivno da sagleda djelo. A vrijedna djela koja stvaraju ljudi u prestonici i u unutrašnjosti, teško mogu da dođu do izražaja”, zaključio je Milovanović.