Papa Franjo teško je bolestan, dok zakulisne igre za premoć u Vatikanu već dugo traju. Kardinali ne prezaju od napada jedni na druge, a konzervativni blok ovog puta djeluje dobro organizovano, uprkos tome što je papa postavio 80 odsto kardinala s pravom glasa.

Poglavar Katoličke crkve danima je u bolnici zbog obostrane upale pluća i nalazi se u kritičnom stanju. Svaki put kada papa završi u bolnici, pažnja se odmah usmjerava na Kardinalski zbor – tijelo koje će izabrati njegovog nasljednika, bilo nakon njegove smrti ili eventualnog povlačenja.

Upravo kao što je prikazano u filmu Konklava, koji je ove godine nominovan za Oskara, i u stvarnosti su se tajni sastanci iza zatvorenih vrata već počeli dešavati, čak i prije moguće smrti pape Franja. Najuticajnije ličnosti posljednje evropske apsolutne monarhije tragaju za kandidatom koji bi imao podršku većine kardinala.

Mafija iz Sankt Galena i njeni nasljednici

„Ne samo da vjerujem da su politički razgovori već počeli, nego smatram da traju već neko vrijeme“, izjavio je za Sunday Times Džon Alen, urednik katoličkog portala Crux i autor knjige Konklava: Politika, ličnosti i proces narednog papinskog izbora.

On podsjeća da je sredinom devedesetih postojala organizovana grupa kardinala koja se redovno sastajala s ciljem osiguranja većine za izbor liberalnog nasljednika Jovana Pavla II. Ova skupina, poznata kao "Mafija iz Sankt Galena", okupljala je biskupe, nadbiskupe i kardinale u istoimenom švajcarskom gradu još od 1996. godine.

Kada je Jovan Pavle II. preminuo 2005. godine, članovi ove grupe su glasali za argentinskog kardinala Horhea Marija Bergolja, ali nisu uspjeli – izabran je njemački konzervativni kardinal Jozef Racinger, koji je postao papa Benedikt XVI.

Međutim, nakon što se Benedikt povukao 2013. godine, preostali članovi ove grupe napokon su ostvarili cilj i Bergoljo je izabran kao papa Franjo.

Konzervativni kardinali u akciji

Sada, dok se spekuliše o mogućoj smjeni na čelu Katoličke crkve, konzervativni kardinali pokušavaju osigurati većinu za svog kandidata.

"Ne mogu vam reći imena konzervativaca koji već vode te razgovore, ali mogu garantovati da oni postoje i da su u toku već neko vrijeme“, kaže Alen. „Znam za najmanje jednog kardinala koji je predvodio te razgovore, ali je u međuvremenu preminuo.“

Otvoreno lobiranje za izbor pape smatra se prekršajem koji može dovesti do izopštenja iz Crkve, ali to ne sprečava pojedine kardinale da se javno predstavljaju na „audicijama“.

Tako je u rimskom Panteonu nedavno misu služio kardinal Mateo Zupi, 69-godišnji Italijan, koga mnogi vide kao Franjinog duhovnog nasljednika.

„Održao je misu za katoličke tradicionaliste, što je protumačeno kao pokušaj da pridobije njihovu podršku kako bi osigurao glasove iz tog dijela Crkve“, kaže Edvard Pentin, novinar National Catholic Registera i autor knjige Naredni papa.

Jedan crkveni insajder podsjeća da je i američki kardinal Šon O’Mali, koji je bio kandidat na konklavi 2013. godine, povukao sličan potez prije dvije godine, držeći dugu propovijed na savršenom italijanskom jeziku kako bi dokazao da je spreman za papinsku funkciju.

Vatikanske dvorske spletke i prljava politička borba

Bivši visoki zvaničnik Vatikana uporedio je trenutne igre moći s intrigama na renesansnim dvorovima.

„U Vatikanu postoji mnoštvo malih frakcija, ali svi glume da vole ono što voli princ – odnosno papa – i da ne vole ono što on ne voli. To znači da svi rade izolovano i da se stvaraju brojna lična carstva“, objašnjava on.

Političke borbe često postaju prljave.

„Većina kardinala ima neki grijeh – bilo da je u pitanju novac, ljubavna afera ili vanbračno dijete. Svi znaju koji kardinali posjeduju umjetnine koje sebi nisu mogli priuštiti i ko posjećuje gej saune. Ako iz nekog razloga nekoga treba eliminisati iz trke, onda suparnička frakcija plasira te informacije u javnost“, otkriva jedan izvor blizak Vatikanu.

Primjer takvih obračuna je italijanski kardinal Anđelo Beću, koji je 2023. godine osuđen na pet i po godina zatvora zbog pronevjere, prevare i zloupotrebe položaja u vezi s nekretninskim poslovima u Londonu. On, međutim, tvrdi da je žrtva unutarcrkvene zavjere.

„Naravno, i Beću je eliminisao dio svojih protivnika“, komentariše bivši vatikanski zvaničnik.

Ko su favoriti za novog papu?

Novog papu tajnim glasanjem bira Kardinalski zbor. Kardinali stariji od 80 godina nemaju pravo glasa, što znači da će na konklavi glasati 138 od ukupno 252 kardinala.

Unutar Kardinalskog zbora postoji dubok raskol između liberala i konzervativaca po pitanju ključnih tema poput ređenja žena i istopolnih brakova.

„Najbolji način da shvatite gdje neki kardinal pripada jeste da vidite da li se slaže s papom Franjom ili ne“, objašnjava Pentin.

Tim katoličkih novinara, uključujući i njega, pokrenuo je internet portal The College of Cardinals Report, koji analizira biografije i stavove 22 ozbiljna kandidata za novog papu.

Među njima su kardinal državni sekretar Pjetro Parolin (70) i gvinejski kardinal Robert Sar (79), koji uživa podršku tradicionalista.

Papa Franjo imenovao je čak 110 od 138 kardinala s pravom glasa, što znači da je 80 odsto članova konklave njegov izbor. Mnogi od njih dolaze iz Latinske Amerike i zemalja koje su ranije bile slabo zastupljene u Vatikanu.

„On je imenovao daleko više kardinala nego što je Benedikt XVI. postavio prije odlaska s dužnosti“, zaključuje Pentin, prenosi Telegram.