Izrael je izvršio atentate u kojima je ubio lidere i visoke zvaničnike Hamasa i Hezbolaha, a rat Izraela i Hamasa proširio se na sukobe s Iranom i Libanom. Dodatnu nestabilnost na Bliskom istoku u decembru izazvala je brza ofanziva sirijskih pobunjenika koji su preuzeli kontrolu, nakon čega je predsjednik Sirije Bašar al Asad pobjegao u Rusiju.

Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog ratnih zločina u Gazi.

Rat u Ukrajini, koji traje od 24. februara 2022, odnio je veliki broj žrtava, a proširio se i na teritoriju Rusije. Dok su Ukrajinci, koji su prešli na teritoriju Rusije, i dalje dobijali pomoć Zapada i Amerike, Rusima su se na frontu pridružili sjevernokorejski vojnici, pišu Nezavisne novine.

Ukrajinci su dobili dozvolu od Amerike da koristi i njihovo naoružanje, a Rusi su prvi put koristili balističku raketu Orešnik.

Na izborima u 2024. godini u zemljama u kojima živi skoro polovina svjetske populacije glasalo je oko dvije milijarde ljudi. Bilo je očekivanih, ali i neočekivanih rezultata.

Donald Tramp, koji je postao prvi bivši predsjednik koji je osuđen, pobijedio je na izborima u novembru nakon što je Džozef Bajden, zbog loše debate, završio predsjedničku kampanju i podržao potpredsjednicu Kamalu Haris.

Ruski predsjednik Vladimir Putin osvojio je svoj peti mandat.

Na više izbora nego ranijih godina pobijedili su krajnji desničari, a osvojili su i veliki broj mandata i u Evropskom parlamentu. U Velikoj Britaniji Konzervativna stranka imala je najmanje glasova, a veliki pad imala je i kanadska Progresivna stranka.

Najviše ljudi, njih oko milijardu, imalo je pravo glasa na izborima u Indiji koji su najduže i trajali, čak šest sedmica, a na njima je za premijera izabran Narendra Modi, koji je izgubio većinu i morao formirati koaliciju.

Na opštim izborima u Indoneziji pravo glasa imalo je 205 miliona glasača. Osim što je četvrta zemlja po broju stanovnika, proteže se na 17.000 otoka i u tri vremenske zone. Na ovim izborima za predsjednika izabran je Prabovo Subianto.

Meksiko je prvi put u istoriji dobio predsjednicu - Klaudiju Šejnbaum, bivšu gradonačelnicu grada Meksika.

Svijet će 2024. godinu, osim velikog broja izbora i pada vlada u Francuskoj i Njemačkoj, pamtiti i po atentatima na Donalda Trampa i slovačkog premijera Roberta Fica. Na Trampa su bila tri atentata, a u prvom mu je napadač okrznuo uho.

Među događajima po kojima će ostati upamćena 2024. godina je i postizanje iznenadnog dogovora između Vlade SAD i vlasnika "Wikileaksa", po kojem je Džulijan Asanž priznao krivicu i zauzvrat pušten na slobodu.

Jedan od događaja koji su obilježili 2024. je postizanje sporazuma SAD 1. avgusta o priznanju krivice sa Kalidom Šejkom Mohamedom, organizatorom terorističkog napada na Ameriku 11. septembra 2001, i još dvojicom koji su s njim optuženi za planiranje tog terorističkog napada. Ovim sporazumom će Šejk Mohamed i njegovi pomagači izbjeći smrtnu kaznu. U terorističkom napadu u Americi, koji je zauvijek promijenio svijet, ubijeno je oko 3.000 ljudi.

U nastavku slijedi pregled događaja u svijetu u 2024. po mjesecima.

JANUAR

14.1. - Danska kraljica Margareta II iznenada je abdicirala nakon 52 godine vladanja, a naslijedio ju je njen sin, koji je postao kralj Frederik X.

26.1. - Međunarodni sud pravde u Hagu odlučio je da neće odbaciti slučaj u kojem je Južnoafrička Republika optužila Izrael za genocid nad palestinskim stanovništvom u Pojasu Gaze i naređeno mu je da prekine ofanzivu u Gazi.

30.1. - Bivši pakistanski premijer Imran Kan osuđen je na 10 godina zatvora, nakon što ih je proglašen krivim za odavanje službene tajne, a dan kasnije na još 14 godina zbog optužbi za korupciju. Osuđen je i zbog ilegalnog braka na sedam godina.

FEBRUAR

2.2. - Džošua Šulte, nekadašnji softverski inženjer CIA, koji je WikiLeaksu otkrio najviše povjerljivog materijala te agencije u njenoj istoriji, osuđen je na 40 godina zatvora.

16.2. - Ruski opozicionar i poznati kritičar Kremlja Aleksej Navaljni, koji je služio 30-godišnju kaznu u Rusiji, umro je u zatvoru.

20.2. -  Valter Veser Voltare, sudija zadužen za istragu atentata na zadnjeg predsjednika Haitija Žovnela Mioza optužio je 50-ak ljudi, među kojima i njegovu udovicu Martine Moiz i bivšeg premijera Kloda Žosepa. Mioz je ubijen 7. jula 2021. godine.

MART

7.3. - Švedska se i formalno pridružila NATO-u kao 32. članica transatlantskog vojnog saveza, čime su okončane decenije vojne neutralnosti te zemlje nakon Drugog svjetskog rata.

17.3. - Ruski predsjednik Vladimir Putin osvojio je peti mandat, pobijedivši na predsjedničkim izborima u Rusiji sa skoro 88 posto glasova.

22.3. - U terorističkom napadu na koncertnu dvoranu "Krokus siti" u Krasnogorsku u Rusiji poginule su 144 osobe, među kojima i 15 djece, a 551 osoba je ranjena. Odgovornost za napad preuzeo je avganistanski ogranak Islamske države - Islamska država Horasana.

APRIL

1.4. - Evropski tužioci preuzeli su istragu o navodnim krivičnim djelima u vezi sa pregovorima o nabavci vakcina protiv virusa korona koje su vodili predsjednika Evropske komisije Ursula fon der Lajen i izvršni direktor "Pfizera" Albert Burle.

9.4. - Milioni ljudi duž uskog koridora od Meksika do Amerike i Kanade gledali su rijedak fenomen - potpuno pomračenje Sunca.

17.4. - Na opštim izborima u Indoneziji izabran je Prabovo Subianto. Na ovim izborima pravo glasa imalo je 205 miliona glasača. Osim što je četvrta zemlja po broju stanovnika, proteže se na 17.000 otoka i u tri vremenske zone. Više od 270 ljudi umrlo je u 10 dana u Indoneziji, uglavnom od posljedica premora i iscrpljenosti nakon višečasovnog rada tokom izbora i ručnog brojanja miliona glasova.

19.4. - U Indiji su počeli parlamentarni izbori sa najviše glasača na svijetu. Izbori na kojima je pravo glasa imalo 969 miliona ljudi trajali do 1. juna. Ovo su bili najveći izbori koje je svijet ikada vidio.

MAJ

13.5. - Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je Sergeja Šojgua sa mjesta ministra odbrane i imenovao ga za sekretara Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije.

15.5. - Na slovačkog premijera Roberta Fica izvršen je atentat u kojem je teško ranjen. Na njega je iz blizine pucao Juraj Cintula (71). Fico je pogođen s pet metaka u gradu Handlova. Ovo je prvi napad na političara u modernoj istoriji Slovačke.

20.5. - Iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo je u padu helikoptera na sjeverozapadu Irana blizu granice sa Azerbejdžanom. Sa njim je poginuo i ministar inostranih poslova Hosein Amir-Amirabdollahian.

30.5. - Porota suda u Njujorku proglasila je Donalda Trampa krivim za falsifikovanje dokumenata kako bi prikrio isplate zvijezdi filmova za odrasle Stormi Danijels uoči izbora 2016. i postao prvi američki predsjednik koji je osuđen za krivično djelo.

JUN

2.6. - Klaudija Šejnbaum (61), koja je bila kandidatkinja vladajuće stranke Morena, pobijedila je na izborima i postala prva predsjednica u istoriji Meksika.

5.6. - Narendra Modi, indijski premijer, proglasio je pobjedu svoje koalicije Nacionalna demokratska alijansa (NDA) na opštim izborima u ovoj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu.

10.6. - Nakon izbora za Evropski parlament, koji su trajali od 6. do 9. juna, poslanici desnice i krajnje desnice u većem broju biće prisutni u EP, a Evropska narodna partija (EPP) i dalje imaju najviše mandata i uz Progresivnu alijansu socijalista i demokrata ostaju ključni igrači. Izbori za EP pokazali su da desničarske stranke, posebno u nekim zemljama jačaju. Stranke francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca doživjele su poraz zbog čega su kasnije pale vlade ove dvije zemlje.

26.6. - Poslije višegodišnje pravne sage, Džulijan Asanž, osnivač "Vikileaksa", pušten je na slobodu. Asanž, kojeg su Amerikanci godinama tražili pod optužbama za špijunažu, prethodno je bio u egzilu u Ambasadi Ekvadora u Londonu, a potom i pet godina u strogo čuvanom londonskom zatvoru Belmarš. Asanž je pušten iz londonskog zatvora pošto se nagodio sa američkim vlastima da prizna krivicu za kršenje američkog zakona o špijunaži, a da u zamjenu budu povučene sve druge optužbe protiv njega i da bude slobodan. To je samo jedna od 18 prvobitnih tačaka američke optužnice protiv njega i prijetilo mu je da, nakon što bi ga britanske vlasti izručile, bude osuđen na 175 godina zatvora.

JUL

4.7. - Kir Starmer, predsjednik Laburističke partije, izabran je za novog premijera Velike Britanije nakon što je njegova partija osvojila ogromnu većinu na izborima. Konzervativna partija tadašnjeg premijera Rišija Sunaka doživjela je poraz nakon čega su konzervativci otišli sa vlasti poslije 14 godina.

5.7. - Reformistički kandidat Masud Pezeškijan izabran je za novog predsjednika Irana, pošto je u drugom krugu izbora pobijedio konzervativnog rivala Saida Džalilija.

7.7. - U drugom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj desio se veliki preokret. Naime, ljevičarska koalicija kojom dominira radikalna ljevičarska Nepokorena Francuska (LFI) Žan-Lika Melanšona izbila je na prvo mjesto. Koalicija oko predsjednika Francuske Emanuela Makrona je na drugom mjestu, a na trećem desničarsko Nacionalno okupljanje (RN), koje predvodi Marin le Pen, a koje je u prvom krugu izbora bilo na prvom mjestu.

13.7. - Republikanski kandidat za predsjednika Amerike Donald Tramp preživio je atentat kada je na njega pucao Metju Kruks (20) na mitingu u Pensilvaniji. Napadač je ranio Trampa u uvo.

18.7. - Sa 401 glasom za, Evropski parlament tajnim je glasanjem izabrao Ursulu von der Lajen za predsjednicu Evropske komisije. To je drugi drugi mandat von der Lajenove na toj funkciji. Prvi put je izabrana za predsjednicu EK u julu 2019.

21.7. - Američki predsjednik Džozef Bajden odlučio je da se povuče iz kampanje za drugi mandat u Bijeloj kući, poslije velikog pritiska demokrata, i da podrži potpredsjednicu Kamalu Haris za prvu afroameričku predsjedničku kandidatkinju jedne od vodećih stranka u američkoj istoriji. Kasnije je i zvanično nominovana za kandidatkinju demokrata.

31.7. - Politički lider Hamasa Ismail Hanije ubijen je u Teheranu, gdje je došao na inauguraciju iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana. Izrael je krajem decembra prvi put priznao da ova država stoji iza atentata na Hanijea u Iranu.

AVGUST

1.8. - SAD su postigle sporazum o priznanju krivice sa Kalidom Šejkom Mohamedom, organizatorom terorističkog napada na Ameriku 11. septembra 2001., i još dvojicom koji su s njim optuženi za planiranje tog terorističkog napada. Ovim sporazumom će Šejk Mohamed i njegovi pomagači izbjeći smrtnu kaznu. U terorističkom napadu u Americi, koji je zauvijek promijenio svijet ubijeno je oko 3.000 ljudi.

8.8. - Spriječen je teroristički napad u Beču koji je trebao biti izvršen na koncertu svjetske zvijezde Tejlor Svift. Policija je uhapsila trojicu osumnjičenih, a glavnoosumnjičeni 19-godišnji Isilovac priznao je da je htio pobiti ljude na koncertu i autom se zabiti u desetine hiljada obožavatelja Tejlorove.

19.8. - Tehnološki magnat Majk Linč, kojeg su zvali britanski Bil Gejts, poginuo je kada je njegova jahta potonula nedaleko od Sicilije.

22.8. - Drugi po veličini dijamant ikada pronađen, sirovi kamen od 2.492 karata, iskopan je u Bocvani u rudniku Karove u vlasništvu kanadske firme "Lucara Diamond". To je najveći dijamant poslije 3.106-karatnog Kulinan dijamanta, pronađenog u Južnoj Africi 1905. i isječenog u devet odvojenih kamenova, od kojih se mnogi nalaze u draguljima britanske krune.

SEPTEMBAR

15.9. - Drugi atentat na Donalda Trampa dogodio se dva mjeseca nakon prvog. Tramp nije povrijeđen i sklonjen je na sigurno nakon pucnjave na njegovom golf terenu u Vest palm Biču na Floridi. Policija je privela Rajana Veslija Ruta (58), koji je s oružjem uhvaćen u blizini kluba.

17.9. - Hiljade pejdžera eksplodirale su u isto vrijeme širom Libana, uglavnom u mjestima gdje je Hezbolah imao jaka uporišta. Njihovi korisnici i ljudi koji su se našli u blizini poginuli su ili su ranjeni u eksplozijama, što je stvorilo paniku i konfuziju. Narednog dana na isti način eksplodirali su voki-tokiji, a još stotine ljudi su ubijene i ranjene. Ubijeni su i neki od najvažnijih vođa Hezbolaha. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu potvrdio je da je Izrael odgovoran za napad dva mjeseca kasnije. Kasnije su dva pripadnika Mosada priznala da su prevarili Hezbolah da kupi od njih ove aparate u kojima je bio eksploziv.

27.9. - Lider Hezbolaha Hasan Nasralah ubijen u izraelskim napadima na Bejrut. Izraelska vojska navodi da je Nasralah, koji je 30 godina bio na čelu Hezbolaha, ubijen u "ciljanom napadu" na podzemno sjedište grupe, smješteno ispod stambene zgrade u Dahiji, Hezbolahovom uporištu na jugu Bejruta. U tom napadu poginuli su i drugi visoki vođa Hezbolaha Ali Karaki i nekoliko drugih komandanata. Nakon ovog napada sukobi između Izraela i Hezbolaha su eskalirali.

29.9. - Austrijska krajnja desničarska Slobodarska partija (FPO), sa Herbertom Kiklom na čelu, pobijedila je na parlamentarnim izborima u Austriji, što je prva pobjeda krajnje desnice na parlamentarnim izborima poslije Drugog svjetskog rata.

OKTOBAR

1.10. - Nizozemac Mart Rute zvanično je preuzeo mandat generalnog sekretara NATO od Norvežanina Jensa Stoltenberga koji je na toj funkciji bio 10 godina.

13.10. - Treći atentat na republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa spriječen je u Kaliforniji. Policija je privela Vena Milera (49) u blizini gdje je Tramp imao miting. U njegovom automobilu pronašli su sačmaricu, pištolj i metke.

16.10. - Izraelska vojska ubila je vođu Hamasa Jahju Sinvara u operaciji u Rafi, nakon što se skrivao više od godinu dana. Početkom oktobra ubijen je i Hašem Safiedin, koji se smatrao nasljednikom vođe Hezbolaha.

30.10. - U katastrofalnim poplavama u Španiji poginulo je više od 200 ljudi, a najviše žrtava je u regionu Valensije. U najgorim poplavama u novijoj istoriji Španije, koje su izazvale obilne kiše, voda je uništila mostove i puteve, nosila automobile, a ulice zatrpala blatom.

NOVEMBAR

5.11. - Republikanac Donald Tramp pobijedio je kandidatkinju demokrata Kamalu Haris na američkim predsjedničkim izborima. Ovo mu je drugi mandat u Bijeloj kući. Prvi mandat mu je trajao od 2017. do 2021. godine. Dužnost preuzima 20. januara 2025.

12.11. - Rusija prvi put na Ukrajinu lansirala interkontinentalni balistički projektil Orešnik koji ima domet do 5000 kilometara te može nositi i nuklearne bojeve glave.

19.11. - Obilježeno je 1.000 dana od početka rata u Ukrajini, i još se ne nezire primirje, a posljednja dešavanje idu u pravcu eskalacije sukoba.

21.11. - Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog ratnih zločina u Gazi.

27.11. - Nakon 14-mjesečnog sukoba na snagu stupilo primirje između Izraela i Hezbolaha čime je rat u Libanu pauziran na 60 dana.

28.11. - Slovenka Marta Kos izabrana je za novu komesarku za proširenje EU.

DECEMBAR

2.12. - Džozef Bajden, odlazeći predsjednik SAD, pomilovao je svog sina Hantera Bajdena u sudskim postupcima koji se protiv njega vode zbog poreskih prekršaja i u vezi sa nošenjem vatrenog oružja, što je izazvalo brojne reakcije.

3.12. - Predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jol uveo je ratno stanje i šokirao naciju. Predsjednik parlamenta ubrzo je proglasio objavu vanrednog stanja nevažećom.

4.12. - Pala je francuska vlada nakon što su se stranke ljevice i krajnje desnice ujedinile i izglasale joj nepovjerenje prvi put nakon 1962. godine.

8.12. - Skoro 25-godišnja vladavina predsjednika Sirije Bašara al Asada završena je nakon ulaska sirijskih pobunjenika u Damask i munjevite ofanzive širom zemlje. Bašar al-Asad je napustio Damask neposredno prije ulaska sirijskih pobunjenika u grad i nalazi se sa porodicom u Moskvi. Izrael je nastavio sa gađanjem meta u Siriji.

16.12. - Raspala se njemačka vlada nakon što je Bundestag izglasao nepovjerenje kancelaru Olafu Šolcu. Prethodno se raspala i njegova "semafor" koalicija.

17.12. - Ruski general Igor Kirilov ubijen je aktiviranjem eksplozivne naprave dok je sa svojim pomoćnokom napuštao zgradu u Moskvi. Bio je odgovoran za ruske nuklearne, biološke i kemijske snage. Zbog njegovog ubistva uhapšen je Uzbekistanac.

20.12. - Taleb A. (50), psihijatar iz Saudijske Arabije, zaletio se BMW-om u masu na božićnom vašaru u Magdeburgu u Njemačkoj i ubio najmanje petoro ljudi, a više od 200 povrijedio. On je osuđivan je u Njemačkoj tri godine prije nego što mu je ta država odobrila azil. Nakon ovog terorističkog napada uslijedili su protesti građana.

29.12.  - Poginulo je 179 ljudi, a dvije su spašene iz aviona koji je prevozio 181 osobu i srušio se na Međunarodnom aerodromu Muan u Južnoj Koreji. U ovoj najsmrtonosnijoj avionskoj nesreći u Južnoj Koreji ikada i najgoroj nesreći nekog južnokorejskog avionskog prevoznika u zadnjih 30 godina, preživjela su samo dva člana posade.

BONUS VIDEO: