Gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije punog obima, Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina postigle su dogovor o bezbjednosnim garancijama čiji je cilj sprječavanje budućeg rata.

Garancije, koje američki zvaničnici opisuju kao „platinasti standard“, zamišljene su po uzoru na NATO, ali bez formalnog članstva Ukrajine u Alijansi. Detalji dogovora zasad nisu javno objavljeni, ali su dvodnevni pregovori u Berlinu ocijenjeni kao uspješni.

Bez američkih vojnika na terenu

SAD žele da sporazum bude ratifikovan u Senatu kako bi postao pravno obavezujući, slično bilateralnim odbrambenim paktovima koje Washington ima s Japanom i Južnom Korejom.

Za razliku od tih aranžmana, dogovor ne podrazumijeva raspoređivanje američkih vojnika u Ukrajini. Umjesto toga, planirano je formiranje američki vođene misije koja bi nadgledala eventualni prekid vatre i posredovala u rješavanju sporova, s ciljem da se incidenti ugase prije nego prerastu u oružani sukob.

Ukoliko bi te mjere zakazale, SAD bi morale odlučiti da li će upotrijebiti smrtonosnu silu u slučaju nove ruske agresije.

Vazdušni udari kao krajnja opcija

Diplomatski izvori smatraju da bi najvjerovatniji odgovor bio upotreba vazdušnih snaga – ideja koja se ranije razmatrala kao „rezervni mehanizam“ za odvraćanje napada na evropske snage na terenu.

Prema planu, američki borbeni avioni F-35, krstareće rakete Tomahawk ili slični sistemi, raspoređeni unutar NATO teritorije, mogli bi biti korišteni za protivudare ukoliko bi Moskva prekršila primirje.

U teoriji, američke snage bi mogle pomoći Ukrajini i izvođenjem dubinskih udara na rusku vojnu opremu koja bi podržavala novu invaziju. Međutim, preventivni napadi smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije. Svaka američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon jasnog utvrđivanja ruske odgovornosti.

Evropa preuzima glavni teret

Američko teško naoružanje bilo bi dodatak obavezama koje su već ponudile evropske države. „Koalicija voljnih“, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je raspoređivanje multinacionalnih „snaga za uvjeravanje“.

Njihova glavna uloga bila bi obuka poslijeratne ukrajinske vojske, kontrola vazdušnog prostora i obezbjeđivanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru.

U zajedničkoj izjavi, koju je u ponedjeljak potpisalo više od deset evropskih lidera, navodi se da bi ove snage „pomagale u obnovi ukrajinskih oružanih snaga, obezbjeđivanju neba nad Ukrajinom i sigurnijih mora, uključujući djelovanje unutar same Ukrajine“.

Ipak, evropski izvori priznaju da bi kopnene snage mogle imati i ulogu „okidača“ – usporavanja eventualne ruske invazije dok ne stignu pojačanja. Još nije donesena odluka o pravilima angažovanja u slučaju direktnog kontakta s ruskim snagama.

Ukrajina insistirala na američkim garancijama

Ponuda evropske koalicije bila je na stolu mjesecima, dok su trajali mirovni razgovori koje vodi Donald Tramp. Međutim, Kijev je insistirao na snažnoj ulozi SAD u bezbjednosnim garancijama.

U najnovijem prijedlogu, Tramp je Volodimiru Zelenskom i njegovom timu ponudio upravo to. Garancije predviđaju i obnovu te dalji razvoj ukrajinskih oružanih snaga u ono što se opisuje kao „čelični dikobraz“ – vojsku koju bi budući agresori teško mogli „progutati“.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je Ukrajina „prva linija odbrane“, naglasivši da mora imati snagu da se suprotstavi ruskoj agresiji i sada i u budućnosti.

Ograničenje vojske, ali ne i oružja

Prema nacrtu mirovnog plana od 20 tačaka, Ukrajina bi imala ograničenje od 800.000 pripadnika vojske – kompromis kojim se djelimično izlazi u susret ruskim zahtjevima.

Ipak, ne bi postojala ograničenja u pogledu sistema naoružanja koje Ukrajina smije koristiti za svoju odbranu. Vladimir Putin ranije je insistirao da Kijev ne smije imati rakete koje mogu pogoditi Moskvu ili Sankt Peterburg.

SAD vjerovatno neće direktno donirati takvo oružje niti finansirati ukrajinsku vojnu industriju, ali će se nastaviti tzv. „Purl šema“, po kojoj evropske zemlje kupuju američko oružje i doniraju ga Ukrajini. Do sada je najčešće korištena za nabavku sistema Patriot, ali bi mogla poslužiti i za finansiranje raketa dugog dometa.

Sve veća sumnja da će Putin pristati

Iako su bezbjednosne garancije dočekane s odobravanjem u Kijevu i evropskim prestonicama, predstoje dodatni razgovori, uključujući i sastanak u Majamiju ovog vikenda.

Evropski izvori navode da raste sumnja da će Vladimir Putin prihvatiti ovakav dogovor, posebno jer je invaziju pravdao širenjem NATO-a. Zapadne zemlje, pozivajući se na deklasifikovane obavještajne podatke, tvrde da je njegov stvarni cilj bio rušenje proevropske vlasti u Kijevu.

Iako Ukrajina neće skoro postati članica NATO-a, ove garancije predstavljaju ozbiljnu stratešku prepreku Putinovim ambicijama da Ukrajinu vrati u rusku sferu uticaja.

Na kraju, za Evropu ostaje ključno pitanje: šta će učiniti Donald Tramp ako Putin odbije mirovni sporazum zasnovan na ovim garancijama?

Zelenski smatra da je odgovor jasan – jači pritisak sankcijama i dodatno naoružavanje Ukrajine. „Ako su SAD spremne da nam daju bezbjednosne garancije i reagovati ako ih Putin prekrši, kako je to drugačije od situacije u kojoj on uopšte ne želi da završi rat?“, poručio je ukrajinski predsjednik, navodi britanski "Telegraf".