Amazon, najveća tropska prašuma na svijetu, sve je bliže "tački bez povratka" koja bi mogla imati katastrofalne posljedice po globalnu klimu.

Stručnjaci upozoravaju da prekomjerno krčenje šuma, požari i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju ovaj vitalni ekosistem, koji je ključan za stabilnost vremena i ravnotežu ugljen-dioksida u atmosferi.

Amazon se prostire na više od 5 miliona kvadratnih kilometara i dom je za nevjerovatnih 10 odsto svih poznatih vrsta flore i faune na Zemlji. Ovaj ekosistem nije samo prirodni dragulj, on je i srce globalne klimatske ravnoteže. Zbog svojih sposobnosti da apsorbuje ogromne količine ugljen-dioksida, Amazon se često naziva „plućima planete“. Kroz fotosintezu, svaka biljka i drvo u Amazonu pomaže u smanjenju koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi i oslobađa kiseonik, dok proces evapotranspiracije generiše ogromne količine vodene pare, što utiče na padavine u dalekim regionima, uključujući Sjevernu Ameriku, Afriku i Aziju.

Prema posljednjim podacima, Amazon skladišti oko 123 milijarde tona ugljen-dioksida u svojoj vegetaciji i tlu. Međutim, kad šuma bude uništena, velika količina ovog ugljen-dioksida se oslobađa u atmosferu, što dodatno doprinosi globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.

Prijetnje koje ugrožavaju Amazon

Nažalost, Amazon danas nije samo simbol života i biodiverziteta, već i epicentar velikih prijetnji. Požari, koji su često izazvani ljudskim aktivnostima, kao i krčenje šuma zbog stočarstva i poljoprivrede, ozbiljno ugrožavaju ovaj ekosistem. Prema podacima organizacija za zaštitu prirode, do 20 odsto prašume Amazonije je već izgubljeno, dok se ogromne površine i dalje sijeku kako bi se napravili prostori za plantaže soje, goveda i eksploataciju minerala.

U 2022. godini, Brazil je zabilježio najveći skok u krčenju šuma u posljednjim decenijama, kada je nestalo skoro 20.000 kvadratnih kilometara šume. Ovo predstavlja porast od 21 odsto u odnosu na 2021. godinu i označava najgoru godinu u ovom pogledu od 2004. godine, prema podacima Programa nadziranja Amazonskih Anda (MAAP).

Nakon promjene vlasti u Brazilu 2023. godine, zabilježen je značajan pad stope krčenja šuma u brazilskoj Amazoniji, što je znak da bi situacija mogla da se poboljša. Međutim, i dalje postoje problemi u regionima koje kontrolišu druge zemlje, kao što su Peru i Bolivija, gdje je stopa deforestacije i dalje visoka.

„Tačka bez povratka“

Iako su se preduzeli neki koraci da se uspori uništavanje Amazona, naučnici upozoravaju da bi posljedice mogle biti nepovratne. Amazon se približava „tački bez povratka“, trenutku kada će šuma preći iz tropske prašume u sušnu savanu. Ovaj proces bi mogao drastično da mijenja klimu čitave Južne Amerike, a njegovi efekti bi se osjećali širom svijeta.

Kada se šuma pretvori u savanu, biće mnogo teže da se ponovo uspostavi ravnoteža u ekosistemu. Vegetacija bi postala sušnija, a sposobnost šume da apsorbuje ugljen-dioksid bi nestala, što bi dovelo do ubrzanog porasta globalne temperature i promjene u obrazcima padavina. Svaki izgubljeni hektar šume znači i smanjenje sposobnosti Amazona da reguliše kiše, čime bi se mijenjali klimatski uslovi u cijeloj Latinskoj Americi, ali i u drugim delovima svijeta.

Efekti na globalnu klimu

Gubitak Amazona ne bi se odražavao samo na Brazil i okolne zemlje. Promjene u klimatskim obrazcima izazvane nestankom šume mogle bi da utiču na globalne temperaturne varijacije, povećanje suša i smanjenje poljoprivrednih prinosа. Nestanak ovih šuma mogao bi izazvati dramatične promjene u globalnim ekosistemima i podstaći nove klimatske izazove, poput povećanja učestalosti poplava, uragana i suša, što bi imalo dalekosežne posledice po čitav svijet.

Amazonska kriza na globalnom klimatskom samitu

S obzirom na značaj ovog ekosistema, nije iznenađenje što se ovogodišnji klimatski samit UN, COP30, održava u Belemu, u srcu amazonske prašume. To je poziv da se prepozna ključna uloga Amazona u borbi protiv klimatskih promjena, kao i podsjećanje na urgentnost donošenja globalnih odluka koje će spriječiti dalje uništavanje ovog dragocjenog ekosistema.