Od 2006. godine, kada je uvedeno povezivanje starosne granice za penziju s očekivanim životnim vijekom (prosječno 82 godine), Danska svakih pet godina prilagođava ovu granicu. Trenutno je dob za penziju 67 godina, s planom da se poveća na 68 godina do 2030., a zatim na 69 do 2035. godine.

Usvojen zakon

Nova granica od 70 godina primjenjivat će se na sve rođene nakon 31. decembra 1970. Zakon je izglasan jučer s 81 glasom za i 21 protiv. U Danskoj pravo na penziju može se ostvariti ako je osoba između 15. godine i starosne granice za penziju uplaćivala doprinose i bila prijavljena u zemlji najmanje 40 godina.

Danska premijerka Mete Frederiksen iz Socijaldemokratske stranke prošle godine najavila je moguće preispitivanje automatskog povećanja starosne granice za penziju.

- Više ne vjerujemo da dob za penziju treba automatski rasti - rekla je tada Frederiksen, dodavši da "ne možete samo stalno tražiti od ljudi da rade još jednu godinu duže". Ipak, ovaj zakon ide u suprotnom smjeru.

Mnogi danski radnici smatraju ovu promjenu nepravičnom, posebno oni s fizički zahtjevnim poslovima.

- Radimo bez prestanka, ali ovako ne možemo nastaviti - izjavio je 47-godišnji krovopokrivač Tomas Jensen za danske medije.

- Možda je to drugačije za one koji rade u kancelarijama, ali za fizičke radnike ovo je izuzetno teško - dodao je.

Protesti zbog novog zakona

 Cijeli život plaćam poreze. Trebalo bi da ostane i malo vremena za djecu i unuke - poručio je Jensen za portal DK.

U Kopenhagenu su proteklih sedmica održani protesti uz podršku sindikata, kojima se izražava neslaganje s povećanjem starosne granice za penziju.

Neposredno pred glasanje, predsjednik danske sindikalne konfederacije Jesper Etrup Rasmusen izjavio je da je prijedlog "apsolutno nepravičan".

- Danska ima snažnu ekonomiju, a ipak uvodi najvišu dob za penziju u cijeloj EU. Viša dob za penziju znači da ljudi gube pravo na dostojanstvenu starost - rekao je.

Starosna granica za penzinisanje u EU

Penzionisanje u šezdesetim godinama postaje sve nedostižniji cilj, a u nekim zemljama već se razmatra da li će nova norma biti 75 godina. Starosna granica za penziju varira širom Evrope. Mnoge vlade posljednjih godina podižu dob za penzionisanje kako bi se izborile s produženim očekivanim životnim vijekom i budžetskim izazovima.

U Švedskoj se penzija može početi primati najranije sa 63 godine. U Italiji je standardna dob za penziju 67 godina, ali se može mijenjati u skladu s očekivanim životnim vijekom, s mogućim povećanjem 2026. godine. U Ujedinjenom Kraljevstvu osobe rođene između 6. oktobra 1954. i 5. aprila 1960. odlaze u penziju sa 66 godina, dok će se ova granica za mlađe generacije postepeno povećavati.

U Francuskoj je 2023. godine usvojen zakon kojim je dob za penziju podignuta s 62 na 64 godine. Taj potez izazvao je masovne prosvjede i nerede, a predsjednik Emanuel Makron progurao je zakon bez glasovanja u parlamentu, što je dovelo do velikih protesta.