Ipak, planirana reforma za sada je zapela jer vladajuća koalicija ne može da postigne dogovor.

Merc je na Danu njemačkih poslodavaca u Berlinu, 13. oktobra, reformu zakona o radnom vremenu nazvao zakašnjelom.

Kako prenose njemački mediji, poručio je da rad duži od osam sati „nije eksploatacija“. Ispričao je i da je posjetio pogon u kojem zaposleni rade u smjenama od po 12 sati, tri dana sedmično, te da su mu radnici rekli kako na taj način imaju više slobodnog vremena u kontinuitetu.

Međutim, ni tri sedmice kasnije nacrt zakona nije stigao pred vladu, a koalicija CDU/CSU i SPD-a još nije uspjela da se dogovori o tome kako bi trebalo da izgleda radni dan duži od osam sati.

Šta predviđa reforma radnog vremena u Njemačkoj?

Stranke su se koalicionim sporazumom obavezale da uvedu mogućnost sedmičnog umjesto dnevnog ograničenja radnog vremena.

Sadašnji zakon, koji je na snazi od 1918. godine, dozvoljava osam sati rada dnevno, odnosno najviše deset sati ako se u periodu od šest mjeseci u prosjeku zadrži osmočasovno radno vrijeme.

Između dva radna dana obavezan je odmor od najmanje 11 sati.

Ukoliko bi dnevno ograničenje bilo ukinuto, radno vrijeme ograničavali bi samo obavezni odmor od 11 sati i pauza od 45 minuta. Prema analizi Fondacije Hans Böckler, to bi omogućilo radni dan u trajanju do 12 sati i 15 minuta.

Poslodavci nezadovoljni nacrtom, sindikati odbijaju promjene

Ministarstvo rada je u junu pripremilo nacrt kojim se osmočasovni radni dan zadržava kao pravilo.

Mogućnost sedmičnog maksimuma bila bi dozvoljena samo ako se poslodavci i sindikati o tome dogovore kolektivnim ugovorom i ako se posebnim pravilima osigura da zdravlje zaposlenih ne bude ugroženo.

Predviđeno je i ograničenje od najviše 48 sati sedmično u godišnjem prosjeku, kao i obavezna elektronska evidencija radnog vremena, objavila je tada agencija dpa.

Poslodavci su odbacili ovaj prijedlog. Predsjednik njihovog saveza BDA Rajner Dulger ocijenio je da je nacrt „prepun nepovjerenja prema poslodavcima i njihovim zaposlenima“.

Njihova glavna zamjerka odnosi se na činjenicu da kolektivni ugovori u Njemačkoj obuhvataju tek oko polovinu zaposlenih, zbog čega druga polovina ne bi imala koristi od reforme.

Sindikati, s druge strane, odbijaju bilo kakvu promjenu. Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB) Jasmin Fahimi tvrdi da poslodavcima nije cilj bolje usklađivanje porodičnog i poslovnog života, već veća kontrola nad radnim vremenom zaposlenih.

Upozorenje: Poslije 12 sati rada rizik od nesreće je dvostruko veći

Fondacija Hans Böckler upozorava na moguće posljedice produženog radnog vremena.

Prema njihovoj analizi, nakon 12 sati rada rizik od nesreće na radnom mjestu ili tokom povratka kući dvostruko je veći nego nakon osam sati rada.

U anketi instituta WSI, koji djeluje u okviru ove fondacije, gotovo tri četvrtine ispitanika izrazilo je strah od negativnih posljedica rada dužeg od deset sati.

Promjena ministra dodatno usporila dogovor

Bärbel Bas, čije je ministarstvo izradilo nacrt reforme, podnijela je ostavku 12. oktobra, a novi ministar rada Aleksander Švajcer imenovan je dan kasnije.

On se još nije izjasnio o tome da li će zadržati ograničenje prema kojem bi duže radno vrijeme bilo moguće samo na osnovu kolektivnih ugovora.

Švajcer je ranije istakao da je Njemačka samo tokom 2023. godine imala 1,3 milijarde prekovremenih radnih sati.

Prioritet novog ministra trenutno je reforma penzionog sistema, pa se dogovor o promjenama radnog vremena za sada ne nazire.

Do eventualnog usvajanja novih propisa, u Njemačkoj ostaje na snazi postojeći zakon o radnom vremenu, prenosi Klix.