Njeni planovi obuhvataju strožu migracionu politiku, velike promjene u energetici, obrazovanju i porodičnoj politici, ali i veliki zaokret prema Evropskoj uniji i Rusiji.

AfD želi strožu kontrolu granica i masovne deportacije ljudi koji nemaju pravo boravka, povratak nuklearnoj energiji i veću proizvodnju električne energije iz uglja, kao i snažnije podsticanje tradicionalnog modela porodice.

Migracije

Migracije su jedna od centralnih tema AfD-a. Stranka zahtijeva strožu kontrolu granica, odbijanje ilegalnih migranata i "remigraciju" osoba koje nemaju pravo da ostanu u Njemačkoj.

Zahtjevi za azil, prema programu, obrađivali bi se u centrima izvan Njemačke, dok bi se proširili kapaciteti za pritvor prije deportacije.

U Saksoniji-Anhaltu AfD je najavio i "ofanzivu deportacija", uz dosljedniju primjenu pomoći tražiocima azila u naturi umjesto u novcu.

Manje oslanjanja na strane radnike

AfD ne želi da nedostatak radne snage prvenstveno rješava doseljavanjem stranaca.

Stranka predlaže podsticanje Nijemaca koji žive u inostranstvu da se vrate u zemlju, uz pomoć pri pronalasku stana i mjesta za djecu u vrtićima.

Istovremeno, želi veća ulaganja u automatizaciju, vještačku inteligenciju i digitalizaciju kako bi smanjila potrebu za dodatnom radnom snagom iz inostranstva.

Povratak nuklearnoj energiji

AfD traži veliki zaokret u energetskoj politici.

Zalaže se za povratak nuklearnoj energiji i veću proizvodnju električne energije iz uglja, uz smanjenje poreza na energiju i ukidanje subvencija za obnovljive izvore.

Protivi se i evropskom Zelenom dogovoru, koji smatra pretjeranim miješanjem Brisela u ekonomsku politiku država članica.

Porodica i obrazovanje

AfD želi da pad nataliteta rješava podsticanjem Nijemaca da imaju više djece, a ne imigracijom.

Program predviđa finansijsku podršku roditeljima, poreske olakšice za porodice i manje troškove brige o djeci. U Saksoniji-Anhaltu stranka želi besplatne jaslice i vrtiće, kao i školske obroke.

Velike promjene predlažu se i u školstvu. AfD želi proširenje posebnih škola, zabranu pametnih telefona do zaključno desetog razreda i posebne razrede za djecu izbjeglica bez stalnog prava boravka.

Drugačija Evropska unija

AfD smatra da je Evropska unija previše centralizovana i da je državama članicama oduzela previše suvereniteta.

Kao cilj navodi "Evropu otadžbina", odnosno savez suverenih nacionalnih država.

U programu za savezne izbore 2025. godine stranka je otišla i korak dalje, navodeći da se njene reforme ne mogu ostvariti unutar sadašnje EU i zagovarajući izlazak Njemačke iz Unije i stvaranje nove evropske zajednice.

Za ukidanje sankcija Rusiji

Velika promjena odnosila bi se i na Rusiju.

AfD traži ukidanje ekonomskih sankcija Moskvi i obnovu gasovoda "Sjeverni tok", uz ponovno uspostavljanje trgovinskih odnosa.

Kada je riječ o Ukrajini, stranka budućnost te zemlje vidi kao neutralne države koja nije članica NATO-a ni Evropske unije.

Zalaže se i za uključivanje Rusije u širu evropsku bezbjednosnu strukturu.

Stavovi prema Balkanu

AfD se protivi proširenju sadašnje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana i umjesto članstva predlaže "privilegovano partnerstvo".

Kada je riječ o Srbiji, stranka je tražila da Berlin ne vrši pritisak na Beograd da se pridruži sankcijama EU protiv Rusije, dok je po pitanju Kosova i Metohije zastupala stavove bliže Beogradu, uključujući podršku formiranju zajednice srpskih opština sa izvršnim ovlašćenjima i poseban režim zaštite srpskih crkava i manastira, prenosi Nova.

Pojedini funkcioneri AfD-a ranije su kritikovali njemačko priznanje Kosova i učešće Njemačke u NATO intervenciji 1999. godine, pišu Nezavisne novine.

AfD je takođe održavao kontakte sa predstavnicima Srbije, a kopredsjednik stranke Tino Krupala posjetio je Beograd 2024. godine.

Program AfD-a tako predstavlja mnogo širi zaokret od strože migracione politike.

Stranka zagovara promjene u gotovo svim ključnim oblastima unutrašnje politike, drugačiji odnos prema EU i radikalno drugačiju politiku prema Rusiji, dok na zapadnom Balkanu zastupa stavove koji se u pojedinim važnim pitanjima razlikuju od zvanične politike Berlina.

Osvojili ubjedljivo naviše glasova

Da podsjetimo, AfD je u nedjelju (6. septembra) ostvarila istorijski rezultat na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu i prvi put osvojila najviše glasova u toj saveznoj pokrajini.

Prema projekciji ARD-a, AfD je dobio 44,5 odsto glasova, a konzervativna Demohrišćanska unija (CDU) kancelara Fridriha Merca 18,5 odsto, pa će pitanje formiranja nove pokrajinske vlade biti ključno nakon ubjedljive pobjede desnice.

Prema preliminarnim rezultatima izborne komisije, AfD je ostvario najbolji rezultat na pokrajinskim izborima u Njemačkoj u posljednjih 10 godina, odnosno više nego udvostručio rezultat iz 2021., kada je osvojio 20,8 odsto glasova. CDU je, s druge strane, pretrpio veliki pad, sa 37,1 na 18,5 odsto.

Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) osvojila je 9,3 odsto, dok su prema projekcijama Ljevica i Zeleni takođe obezbijedili mjesta u pokrajinskom parlamentu.

Izlaznost je iznosila 77,8 odsto, što je najviše u Saksoniji-Anhaltu od ujedinjenja Njemačke.

(Nezavisne novine)