Dok tokom ljetnih mjeseci svakodnevno pratimo temperature i tražimo hlad, klimatizovane prostore i osvježenje, priroda se s visokim temperaturama suočava na potpuno drugačiji način.

Za močvarni ekosistem svaki dodatni stepen znači veće isparavanje, veći gubitak vode i dodatni pritisak na biljne i životinjske vrste koje zavise o stabilnom vodnom režimu.

Golim okom vidljive posljedice

U Hutovu blatu posljedice suše sve su vidljivije.

Površine koje bi u prirodnom vodnom režimu trebale biti ispunjene vodom danas su na pojedinim područjima gotovo potpuno suve.

Umjesto vodenih površina sve je više vidljivo muljevito i ogoljeno tlo, kao i suva vegetacija.

No, nestanak vode iz močvare nije samo promjena izgleda krajolika.

"Močvara je složen i osjetljiv živi sistem u kojem su voda, tlo, biljke i životinje međusobno povezani. Promjena jednog dijela tog sistema neminovno se odražava i na sve ostale", kažu iz Parka prirode Hutovo blato.

Hutovo blato jedno je od najvrjednijih močvarnih područja u ovom dijelu Evrope, a njegova važnost proizlazi upravo iz bogatstva staništa i vrsta koje zavise o vodi.

Posebnu vrijednost imaju močvarna i tresetna staništa.

Tresetna tla imaju važnu ulogu u ciklusu ugljenika jer tokom dugih vremenskih razdoblja mogu pohranjivati velike količine ugljenika.

Dok su takva tla dovoljno vlažna, voda usporava razgradnju organske tvari i pomaže zadržavanju ugljenika u tlu.

Isušivanje tresetnih područja mijenja taj prirodni proces.

Kada nestaje vode, mijenjaju se uslovi u tlu, povećava se razgradnja organske tvari, a ugljenik koji je dugo bio pohranjen u tlu može se ponovno osloboditi u atmosferu.

Zbog toga je gubitak vode u močvarnom području mnogo više od nestanka jedne vodene površine.

Suša povećava pritisak na cijeli ekosistem

Problem dodatno usložnjava činjenica da klimatske promjene nisu jedini pritisak kojem su prirodni sistemi izloženi.

Dugotrajne suše i visoke temperature dolaze u kombinaciji s antropogenim promjenama – načinom na koji koristimo prostor, vodu i druge prirodne resurse.

Promjene u vodnom režimu, gubitak i fragmentacija staništa, intenzivno korištenje prirodnih resursa te sve izraženiji klimatski ekstremi zajedno stvaraju pritisak kojemu su posebno osjetljivi močvarni ekosistemi.

Posljedice se međusobno nadovezuju

"Manje vode znači veći stres za biljke i životinje. Suva vegetacija povećava opasnost od požara. Požari dodatno uništavaju staništa, a promjene staništa ugrožavaju vrste koje o njima zavise. Sve je povezano", ističu iz Javnog preduzeća Park prirode Hutovo blato.

Posljedice takvih promjena, kako navode, ne završavaju na granicama Parka prirode:

"Prirodni sistemi imaju važnu ulogu i za čovjeka. Čista voda i vazduh, očuvanje tla, regulacija temperature, zadržavanje vode, zaštita od poplava, oprašivanje i skladištenje ugljenika samo su neki od procesa o kojima ovisi kvaliteta života. Zato pitanje više nije samo koliko će temperature biti visoke. Pitanje je koliko dugo prirodni sustavi mogu podnositi istodobni pritisak klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti".

Hutovo blato treba vodu, ali i odgovorno upravljanje

Suše nije moguće spriječiti, kao ni kontrolisati vremenske prilike.

Međutim, moguće je odgovornije upravljati vodnim resursima, prostorom i prirodnim staništima.

Upravo zato zaštita močvarnih područja nije samo pitanje očuvanja prirode, nego i pitanje dugoročne bezbjednosti i i otpornosti prostora na klimatske promjene.

Potrebno je djelovati preventivno, pratiti stanje ekosistema, čuvati staništa i vodne resurse te odluke o korištenju prirodnih dobara donositi imajući na umu njihove dugoročne posljedice.

Reagujmo dok nije kasno

"Jer, kada izgubimo stanište, teško ga je vratiti. Kada nestane vrsta, nije je moguće jednostavno ponovno stvoriti. A, kada se ozbiljno naruši prirodna ravnoteža, posljedice se ne zaustavljaju na području na kojem je promjena nastala. Hutovo blato danas nam upravo zbog toga šalje važnu poruku da suha močvara nije samo prizor promijenjenog krajolika. Ona je znak promjene prirodnih uvjeta o kojima ovisi cijeli ekosustav", poručili su iz Parka prirode Hutovo blato.

(BHT1)