Zbog opasnosti od napada zatvara se vazdušni prostor, otkazuju se letovi, a plovni saobraćaj kroz Ormuski moreuz - ključnu rutu svjetske trgovine naftom - ugrožen je. Iran izvodi nove raketne i dronske napade na više zemalja regiona, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.

Prema saopštenjima vlasti u Abu Dabiju, protivvazdušna odbrana presrela je devet balističkih raketa i 35 bespilotnih letjelica. Teheran je, sa druge strane, u pismu Ujedinjenim nacijama naveo da su iranski napadi na američke baze "legitiman čin samoodbrane", tvrdeći da su američko-izraelski udari izazvali velike civilne žrtve i razaranja u zemlji.

Istovremeno, izraelska vojska nastavlja vazdušne udare na infrastrukturu Hezbolaha u južnim predgrađima Bejruta, a u napadu u južnom Libanu likvidiran je komandant regionalne divizije Hezbolaha Hasan Salameh. Specijalni izaslanik SAD za mirovne misije Stiv Vitkof izjavio je da je Iran bio veoma blizu mogućnosti da razvije nuklearno oružje i naglasio da je američki predsjednik Donald Tramp uvijek spreman za pregovore, ali samo ako Teheran pokaže stvarnu namjeru da postigne diplomatski sporazum.

I dok se rat rasplamsava, ostrvo Harg, glavni terminal Irana za izvoz sirove nafte, postalo je ključna strateška tačka u sukobu na Bliskom istoku. Iako su vojne akcije protiv Irana sve intenzivnije, ostrvo zasad nije pogođeno. Analitičari smatraju da bi odluka Trampa o sudbini ovog ostrva mogla znatno da utiče i na tok rata i na svjetsko tržište nafte.

Strateško mjesto u ratu

Malo koralno ostrvo u Persijskom zalivu postalo je jedno od najvažnijih strateških mjesta u ratu na Bliskom istoku u kojem učestvuju Iran, Sjedinjene Američke Države i Izrael. Ostrvo Harg obrađuje najveći dio iranskog izvoza sirove nafte i do sada nije bilo meta napada, uprkos sve širim vojnim operacijama usmjerenim na iransku vojnu i nuklearnu infrastrukturu. Analitičari upozoravaju da bi svaka odluka Trampa u vezi sa ovim ostrvom mogla da utiče i na dalji tok sukoba i na globalno tržište nafte.

Iranska naftna arterija u Persijskom zalivu

Ostrvo Harg nalazi se oko 25 kilometara od iranske obale i još od šezdesetih godina prošlog vijeka glavni je terminal za izvoz iranske nafte. Razvijen je uz pomoć američke naftne kompanije "Amoco".

Prema pisanju "Financial Timesa", terminal može da utovari do sedam miliona barela nafte dnevno i preko njega prolazi oko 90 odsto iranskog izvoza sirove nafte. Podmorski naftovodi povezuju ostrvo sa velikim naftnim poljima na jugu Irana. Dugački dokovi izlaze u duboko more kako bi supertankeri mogli da utovaraju naftu, dok veliki rezervoari i stambeni objekti za radnike zauzimaju veliki dio južnog dijela ostrva. Značaj terminala za iransku ekonomiju je ogroman. "Ekonomija bi bez njega praktično stala", rekao je Ričard Nefju, bivši zamjenik specijalnog američkog izaslanika za Iran.

Zašto ostrvo još nije napadnuto

Uprkos snažnim udarima na iranske vojne objekte i skladišta goriva posljednjih dana, ostrvo Harg nije bilo meta napada. Prema izvještaju agencije Bloomberg, koji se poziva na satelitske snimke, Iran je nastavio da utovaruje sirovu naftu na ovom terminalu i dva dana nakon što su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne napade.

Na satelitskim snimcima iz sistema Kopernikus Evropske unije vidi se kako je 2. marta na istočnoj strani ostrva bio usidren veliki tanker koji može da preveze oko dva miliona barela nafte. Utovar je obavljen tokom vojne operacije pod nazivom "Epic Fury", (Epski bijes) koju su pokrenule SAD i Izrael. Nije poznato da li su aktivnosti nastavljene i kasnije, jer od tog dana nisu objavljeni novi satelitski snimci ostrva.

Vašington je dugo smatrao ostrvo Harg svojevrsnom "crvenom linijom", zbog rizika koje bi napad nosio. Uništavanje ili zauzimanje ostrva ozbiljno bi pogodilo iransku ekonomiju, ali bi moglo i da izazove odmazdu protiv energetske infrastrukture širom Persijskog zaliva. Takva eskalacija mogla bi naglo da podigne cijene nafte i poremeti globalne lance snabdijevanja energijom.

Trampova strateška dilema

Tramp je nagovijestio da bi američka vojna kampanja mogla da se proširi i izvan vojnih i nuklearnih ciljeva, što je otvorilo pitanje da li bi energetska infrastruktura Irana mogla da postane nova meta. Neki zvaničnici i analitičari razmatraju mogućnost zauzimanja ostrva Harg kako bi se ograničili prihodi Irana od izvoza nafte. Kontrola nad tim terminalom mogla bi dramatično da smanji prihode Teherana, koji i dalje u velikoj mjeri zavise od prodaje sirove nafte.

Energetski savjetnik Bijele kuće Džarod Ejgen izjavio je u intervjuu za "Fox Business" da bi dugoročni cilj mogao da bude uklanjanje iranskih naftnih resursa iz ruku onih koje je nazvao "teroristima". Međutim, pojedini stručnjaci upozoravaju da bi napad na ostrvo mogao da oslabi i eventualnu buduću vlast u Iranu.

Meta sa globalnim posljedicama

Ostrvo Harg decenijama predstavlja stratešku slabost Irana. Tokom iransko-iračkog rata osamdesetih godina često je bombardovano upravo zbog svoje ključne uloge u izvozu nafte. Danas je njegov značaj još veći. Gotovo sav iranski izvoz sirove nafte prolazi kroz ovo ostrvo, odakle tankeri preko Ormuskog moreuza nastavljaju ka azijskim tržištima, prije svega ka Kini. Zbog koncentracije infrastrukture, svako ozbiljno oštećenje ili prekid rada terminala na Hargu mogao bi veoma brzo da utiče na globalno tržište energije i cijene nafte.

Ostrvo u centru ekonomskih uloga rata

Za sada ostrvo Harg nastavlja da radi uprkos sukobu. Tankeri i dalje utovaraju naftu, a pomorske rute se pažljivo nadziru. Ali kako vojni pritisak na Iran raste, sudbina ostrva mogla bi da zavisi od odluka donesenih u Vašingtonu. Hoće li Sjedinjene Države ostaviti Harg po strani, napasti ga ili pokušati da ga zauzmu - odluka o tome mogla bi da odredi i tok rata i stabilnost svjetskog snabdijevanja naftom, prenosi Nova.

Pogođen brod u Ormuskom moreuzu

Projektil je pogodio teretni brod u Ormuskom moreuzu i taj brod se zapalio, objavio je juče Centar Velike Britanije za pomorske operacije (UKMTO), navodeći da se posada evakuiše sa broda. Brod je pogođen pošto su SAD ciljale iranske brodove za polaganje mina koje bi mogle da ugroze taj uski prolaz u Persijskom zalivu. Centar za pomorske operacije, kojim upravlja britanska vojska, saopštio je da je brod pogođen sjeverno od Omana, u samom moreuzu.

Šire posljedice za region

Sukob na Bliskom istoku ima i direktan uticaj na američke snage u regionu. Prema podacima Pentagona, oko 140 američkih vojnika ranjeno je tokom dvanaest dana sukoba sa Iranom, osam vojnika je teško povrijeđeno, a sedam je poginulo u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji. Istovremeno, Bijela kuća saopštila je da američka vojska radi na uništavanju iranske infrastrukture za proizvodnju raketa i da su do sada pogođene hiljade ciljeva.

Saudijski "Aramco" upozorava na katastrofalne posljedice po tržište nafte ako se kriza u Ormuskom moreuzu nastavi. Komandant iranskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Ali Laridžani uputio je novo upozorenje u vezi sa Ormuskim moreuzom nakon što je predsjednik Tramp zaprijetio "smrću, vatrom i gnjevom" ako Iran blokira taj strateški plovni put.

Rat ima i šire posljedice po region. Zbog opasnosti od napada zatvara se vazdušni prostor i otkazuju se letovi, a plovni saobraćaj kroz Ormuski moreuz je ugrožen. Evropske zemlje najavljuju raspoređivanje ratnih brodova radi zaštite pomorskog saobraćaja. Istovremeno se vode i diplomatske aktivnosti. Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom o mogućoj deeskalaciji

(Nezavisne)