Više od pet sedmica nakon što su u septembru počele blokade srednjih škola, vlada je predstavila prijedloge kojima želi da odgovori na zahtjeve pokreta koji je prerastao u jedan od najvećih omladinskih protestnih pokreta posljednjih godina. Uličnim demonstracijama koje se redovno održavaju subotom pridružili su se i sindikati, kao i građani koji protestuju zbog visokih troškova života.

Srednjoškolci zahtijevaju da se okonča „nestašica“ nastavnika i drugog školskog osoblja, kao i da se poprave dotrajale školske zgrade. U pojedinim objektima plafoni se urušavaju, pojavila se buđ, toaleti su polomljeni, nedostaju stolice, a prozori se ne mogu zatvoriti.

Ministar prosvjete Eduar Zefre izjavio je da su neke škole toliko zapuštene da „nisu pogodne“ za održavanje nastave. Najavio je da će vlada obezbijediti kredit od četiri milijarde evra regionalnim vlastima kako bi počele neophodne popravke.

Odgovarajući na pritužbe zbog pretrpanih odjeljenja, Zefre je najavio da će broj učenika u odjeljenjima petnaestogodišnjaka u prvoj godini srednje škole biti ograničen na 28 u polovini škola u regionima sa najnižim prihodima. Sljedeće godine ova mjera trebalo bi da bude proširena na sve srednje škole.

Ministar je najavio i otvaranje novih nastavničkih mjesta, kao i reviziju sistema polaganja francuske mature.

Platforma za prijavu na univerzitete Parcoursup, koju kritičari opisuju kao netransparentnu i nepravednu, trebalo bi da bude izmijenjena 2027. godine, a da 2028. bude zamijenjena novim sistemom, saopštila je vlada. Parlament će danas raspravljati o ovom pitanju.

Ministar visokog obrazovanja Filip Baptist najavio je da će biti otvoreno dodatnih 15.000 mjesta za studente, s posebnim naglaskom na stručne studijske programe.

– Bravo za srednjoškolce koji su demonstrirali. Nešto smo postigli: vlada se plaši i zna da mora nešto da uradi i da nas sasluša. Nisu ispunjeni svi naši zahtjevi. Nastavićemo koliko god bude potrebno – rekao je Luj Letublon, koji je prisustvovao sastanku s premijerom Sebastijanom Lekornijem u ime organizacije Le Lisen.

Baptist je poručio da su vrata vlade i dalje otvorena za razgovore.

Tokom protesta nekoliko mladih ljudi zadobilo je teške povrede, a neki su, prema navodima, ostali i trajni invalidi zbog policijskih eksplozivnih sredstava. Stotine mladih uhapšene su i zadržane u policijskom pritvoru.

Vlasti su pojačale bezbjednosne mjere i uvele ograničenja za demonstracije nakon što je Francuska 17. oktobra doživjela najteži dan nasilja u posljednjih nekoliko godina. Tada je bilo pljački, požara i vandalizma na državnim zgradama. U pojedinim gradovima uveden je policijski čas, a protesti su zabranjeni.

U subotu su rute demonstracija izmještene na periferije gradova, a protesti su uglavnom protekli mirno.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da se tokom vikenda u gradovima poput Nice i Monpeljea pojavio novi fenomen – ultradesničarske grupe koje dolaze u „organizovanim formacijama“ i napadaju demonstrante.

– Jedanaest osumnjičenih suočiće se s optužbama – dodao je Nunjez.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je tokom posjete Marseju da će se ulični protesti širom zemlje vjerovatno nastaviti. Upozorio je da bi i naredni dan demonstracija, zakazan za 31. oktobar, mogao biti „dan rizika“.

Makron je poručio da se pljačke i vandalizam kakvi su viđeni 17. oktobra nikada više ne smiju ponoviti. Obraćajući se pripadnicima policije, rekao je da nije normalno da se zemlja nalazi u „takvom stanju previranja“ šest mjeseci prije predsjedničkih izbora.

Makron napušta funkciju sljedećeg proljeća, dok liderka krajnje desnice Marin le Pen vodi u istraživanjima javnog mnjenja.

– Nastavićemo da držimo liniju. Ako svi dobro uradimo svoj posao, ovaj pokret će se stišati jer ćemo odgovoriti na opravdana očekivanja i održati red. Ipak, ništa nije unaprijed zagarantovano – izjavio je Makron.

Vlasti su priznale da je bilo bezbjednosnih i obavještajnih propusta koji su omogućili da 17. oktobra dođe do sukoba, prenosi Blic.