Uzrok oštećenja

Stručnjaci navode da su ljudski znoj i dah, odnosno mliječna kiselina, u kombinaciji sa kalcijumom iz zidova kapele, izazvali formiranje bijelog kristalnog sloja na površini freske, što je dovelo do promjene tonaliteta i smanjenja kontrasta svjetla i sjene, prenosi britanski Telegraf.

Paolo Violini, glavni restaurator Vatikana, rekao je da je ljudski znoj uglavnom krivac za oštećenje remek-djela.

"Mikročestice koje cirkulišu u vazduhu unutar kapele i kroz vazdušne tokove sistema za prečišćavanje izazvale su ovo taloženje supstanci na nekim zidovima, ali posebno ovdje", naveo je on.

Restauracija i tehnički izazovi

Sedam spratova skele podignuto je ispred umjetničkog djela površine 180 kvadratnih metara dok restauratori uklanjaju promjenu boje uzrokovanu znojem miliona turista koji ga posjećuju svake godine.

Fabricio Biferali, načelnik odjeljenja za renesansnu umjetnost u Vatikanskim muzejima, rekao je da svodni plafon i nagib zida nisu samo stvorili tehničke izazove za umjetnika, već i za konzervaciju njegovog djela.

"To je pitanje protoka vazduha, jer kada otvorite vrata Sikstinske kapele, vazduh teži da izađe i nosi ove čestice sa sobom, koje se lijepe za zid Strašnog suda. Ovde je zid hladniji, stvarajući ovaj efekat kondenzacije i formirajući ovu patinu koja ostaje," objasnio je on.

Restauracija vijeka

U toku je, kako navode stručnjaci, "restauracija vijeka", u okviru koje oko 30 eksperata postepeno uklanja naslage koristeći specijalni japanski papir natopljen destilovanom vodom.

Radovi bi trebalo da traju tri mjeseca, a kapela će za to vrijeme ostati otvorena za javnost.

Iz Vatikanskih muzeja ističu da dnevno ograničenje posjetilaca trenutno iznosi oko 25.000, dok je ranijih godina taj broj dostizao i 35.000.

Dugoročna perspektiva

Stručnjaci upozoravaju da bi, uprkos mjerama kontrole posjeta, slični konzervatorski zahvati mogli da postanu redovna praksa u narednim decenijama.

"Uprkos smanjenju broja posjetilaca, ovaj problem bi mogao ponovo da se pojavi za 20 godina i stoga ga više ne bi trebalo tretirati kao vanredan događaj, već možda kao normalnu rutinu," rekao je Đandomeniko Spinola, zamjenik umjetničko-naučnog direktora Vatikanskih muzeja.

Značaj freske

Freska, oslikana između 1536. i 1541. godine na oltarskom zidu kapele u Vatikanu, predstavlja prikaz Drugog Hristovog dolaska i posljednjeg suda nad ljudskim dušama i jedno je od najznačajnijih djela renesansne umjetnosti, prenosi Tanjug.

 

(Nezavisne)