Ova predviđanja dolaze u trenutku intenzivnog globalnog nadmetanja u razvoju najnaprednijih AI modela — međutim, među stručnjacima i akademskom zajednicom ne postoji konsenzus o vremenskom okviru za to.

Mask, koji vodi svoju AI kompaniju xAI, u nekoliko nedavno javnih nastupa izjavio je da bi njegova firma mogla da bude među prvima koja će razviti sistem sa opštom vještačkom inteligencijom već 2026. godine. Prema izvještajima, piše DigWatch, Mask je istakao da industrija prolazi kroz „kritičnu fazu“ u naredne dvije do tri godine, tokom koje će se odlučiti ko će biti lider u ovoj oblasti – što uključuje i agresivno širenje infrastrukturnih kapaciteta, poput GPU klastera za treniranje modela.

U kontekstu tih izjava, Mask se oslanja na brz napredak hardvera i računarske snage, što bi moglo omogućiti nagle skokove u sposobnostima AI modela. Ipak, ni on sam ne definiše preciznu mjeru za AGI, odnosno trenutak kada AI sistem postaje zaista opšti poput ljudske inteligencije, što je predmet šire, dugotrajnije i dublje rasprave unutar AI zajednice.

Različite vizije u industriji

Predviđanja o tome kada bi AGI mogao postati stvarnost značajno se razlikuju među vodećim stručnjacima i institucijama:

Jedna analiza više od 4.900 istraživača pokazuje da većina projekcija predviđa da bi visoko razvijena mašinska inteligencija mogla biti ostvarena bliže sredini 21. vijeka (oko i nakon 2040–2060. godine), uz veliki raspon procjena i neizvjesnost u vezi sa definicijom i metodologijom.

S druge strane, neki lideri industrije ostaju relativno optimistični: na primjer, Demis Hasabis, direktor DeepMind-a (Google-ove AI podružnice), izrazio je mišljenje da bi AGI mogao stići u narednih 5–10 godina i doneti „radikalnu promjenu u društvenim strukturama“.

Ove divergentne perspektive ilustruju da i među ekspertima postoji veliki neslag u pogledu očekivanog razvoja i vremena kada će moćni AI sistemi dostići nivo sličan ljudskoj inteligenciji.

Nema konsenzusa: naučna i bezbjednosna zajednica

Postoji i značajna grupa istraživača i AI stručnjaka koji upozoravaju da su Maskova i slična predviđanja previše optimistična. Istaknuta rasprava među istraživačima ukazuje na to da AGI i dalje ostaje koncept bez jedinstvene i jasne definicije, što otežava konkretno određivanje vremena njegove pojave.

Pored toga, piše Financial Times, akademske i bezbjednosne zajednice pokrenule su inicijative poput „Pause Giant AI Experiments“, međunarodne otvorene peticije kojoj su se pridružili brojni vodeći stručnjaci i preduzetnici, uključujući i Maskovo ime, upravo zato što smatraju da razvoj AI-ja treba pažljivo i odgovorno upravljati prije nego što se dostignu sistemi sa potencijalno eksponencijalnim uticajem na društvo.

Šta ove prognoze znače u praksi

Laici često mogu zaključiti iz ovakvih izjava da je AGI praktično pred vratima — međutim, stvarnost je složenija. Većina istraživanja sugeriše da, iako AI sistemi sve više preuzimaju zadatke koje su ranije obavljali ljudi, prelazak na potpuno opštu inteligenciju koja se može samostalno prilagođavati i rješavati širok spektar problema i dalje zahtijeva temeljne inovacije u arhitekturi, algoritmima i infrastrukturi.

Na primjer, više istraživanja ukazuje na to da se vjerovatnoća da mašina dostigne istinsku opštu inteligenciju prije 2030. godine povećava, ali većina projekcija i ozbiljnih stručnih procjena pomjera taj horizont znatno dalje, ili ističe da bi većina funkcionalnih AI sposobnosti (npr. automatizacija velikog dijela ljudskih zadataka) mogla biti ostvarena tek nakon 2040. godine.

Širi društveni uticaj

Bez obzira na konačan datum pojave AGI-ja, razvoj naprednih AI sistema već sada ima konkretne posljedice po tržište rada, ekonomiju i društvene strukture. Neki stručnjaci predviđaju da će AI sistemi u narednim godinama intenzivirati automatizaciju mnogih rutinskih i intelektualnih zadataka, što može dovesti do značajnih promjena u zapošljavanju i načinu rada, piše Glas Srpske.