Više od 700 zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja bit će dodijeljeno najboljim svjetskim sportistima u zimskim disciplinama - od skijanja i hokeja na ledu, do umjetničkog klizanja i curlinga.

I dok je njihova sentimentalna vrijednost nemjerljiva, u novčanom smislu ove medalje danas vrijede više nego ikada ranije. Od Olimpijskih igara u Parizu u julu 2024. godine, cijene zlata i srebra na tržištu porasle su za oko 107, odnosno čak 200 posto, prema podacima FactSeta.

Zbog tog snažnog rasta, samo na osnovu vrijednosti metala, zlatne medalje danas vrijede oko 2.300 dolara (oko 3.810 KM), što je više nego dvostruko u odnosu na njihovu vrijednost tokom Olimpijskih igara u Parizu. Srebrne medalje, koje se dodjeljuju za drugo mjesto, vrijede gotovo 1.400 dolara (oko 2.320 KM) – čak tri puta više nego prije dvije godine.

Rast cijene srebra djelimično je potaknut povećanom potražnjom malih investitora. Cijene zlata su, s druge strane, porasle nakon što su velike centralne banke povećale svoje rezerve, dok su investitori, usljed globalnih političkih previranja, masovno kupovali ovo tradicionalno sigurno utočište za kapital.

Pobjednici će dobiti medalje izrađene od recikliranog metala, koje proizvode Italijanska državna kovnica novca i Poligrafski institut. Međutim, nije sve što sija zaista zlato.

U zlatnoj medalji, od ukupne težine od 506 grama (16 trojskih unci), samo šest grama čini čisto zlato. Ostatak medalje izrađen je od srebra. Bronzane medalje prave se od bakra i, s težinom od 420 grama (15 unci), vrijede svega oko 5,60 dolara po komadu, prema podacima organizatora. (Trojanska unca je oko 10 posto teža od obične unce.)

Prema navodima londonske aukcijske kuće Baldwin’s, olimpijske zlatne medalje nisu izrađivane od čistog zlata još od Olimpijskih igara 1912. godine u Štokholm. Tadašnje medalje težile su svega 26 grama (0,8 trojskih unci) i njihova vrijednost, prema tadašnjoj cijeni zlata, iznosila bi manje od 20 dolara. Kada se taj iznos prilagodi inflaciji u SAD-u, danas bi vrijedio oko 530 dolara.

Međutim, kao kolekcionarski predmeti, olimpijske medalje često se prodaju za daleko veće iznose od same vrijednosti metala, istakao je Dominik Korni, šef odjela za antički novac u kući Baldwin’s, piše CNN.

Tako je 2015. godine Baldwin’s prodao zlatnu medalju sa Olimpijskih igara u Stockholmu iz 1912. za 19.000 funti (oko 26.000 dolara). Godinu kasnije, na aukciji je prodana bronzana učesnička medalja sa Olimpijskih igara u Antwerpenu iz 1920. godine za 640 funti (875 dolara).

Ta medalja, kako je naglasio Korni, "nije imala nikakvu stvarnu materijalnu vrijednost", ali je bila tražena isključivo zbog povezanosti s najpoznatijim sportskim događajem na svijetu.

Ipak, većina olimpijskih medalja nikada neće biti ponuđena na prodaju.

"Relativno mali broj olimpijaca prodaje svoje medalje, jer ih izuzetno cijene", rekao je Korni.

Uprkos velikim oscilacijama cijena u posljednjim danima, vrijednost zlata i srebra mogla bi dodatno povećati i finansijsku vrijednost olimpijskih medalja. Potražnja za plemenitim metalima vjerovatno će ostati snažna zbog kontinuirane geopolitičke nestabilnosti i rastućeg nivoa državnih dugova, smatra Ole Hansen, direktor strategije za robna tržišta u Saxo Banki.

"Pretpostavljam da će zlatne i srebrne medalje na sljedećim Ljetnim olimpijskim igrama 2028. godine biti još skuplje nego ove sada na Zimskim igrama", zaključio je Hansen.