"S obzirom na aktualne političke, pa čak i vojne pretenzije prema Grenlandu, autonomnom delu Kraljevine Danske, ističem da o Grenlandu i njegovoj budućnosti može odlučivati isključivo grenlandski narod u skladu s pravom na samoodredenje koje mu daju zakoni Kraljevine Danske. Ne postoji ni jedan sigurnosni razlog koji može biti iznad tog prava naroda Grenlanda", napisao je Milanović na Fejsbuku.

Uvjeren je, kaže hrvatski predsjednik, da se sve zabrinutosti vezane uz sigurnost, o kojima se govori u posljednje vrijeme, mogu i moraju riješiti kroz dijalog i saradnju Danske i Grenlanda sa SAD-om i u okviru Sjevernoatlantskog saveza, čije su ravnopravne članice obje države.

"Pitanja sigurnosti nisu ni na koji način povezana s međunarodno-pravnim položajem Grenlanda. O tome svjedoči i situacija iz vremena Hladnog rata kada su SAD uspješno štitile svoje nacionalne interese i branile svoju i sigurnost cijelog NATO-a tako što su, u dogovoru s danskim vlastima, stacionirale svoju vojsku na Grenlandu. Isključivo takav model, dakle dogovor Danske i SAD-a uz poštivanje volje naroda Grenlanda, prihvatljivo je rješenje ove situacije", napisao je Milanović.

Milanović je ranije rekao da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa", da su Amerikanci zainteresovani za "koridor koji završava na Beringovom prolazu" i da Svalbardska ostrva nude veći strateški potencijal.

Ova Milanovićeva izjava napravila je problem ministru odbrane Hrvatske Ivanu Anušiću, koji je nekoliko dana kasnije tokom posjete Norveškoj morao da objašnjava da to nije stav Vlade, već predsjednika Republike.