Premijer Hrvatske Andrej Plenković predstavio je paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na gas i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu gasa, promjene u sistemu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za penzionere i ostalo.

"Paket koji predstavljamo je vrijedan 4,8 milijardi kuna. Ovaj paket rađen je sustavno, on je pravovremen, kvalitetno pripremljen i sveobuhvatan. Paket se odnosi se na kućanstva, na poduzeća i na poljoprivrednike. On je univerzalan, jer je usmjeren svim korisnicima. Ublažavamo rast cijena električne energije i HEP će podnijeti dio tereta, što je i normalno u ovakvim okolnostima. Paket se odnosi za kućanstva, na potpore za trošak plina za kućanstva, na porezna rasterećenja, na socijalne naknade za građane u riziku od energetskog siromaštva, dodatno za umirovljenike jednokratnom naknadom, za poduzeća potpore za trošak plina poduzetnicima te poseban program potpora za poljoprivrednike i ribare", rekao je premijer na predstavljanju paketa mjera, prenosi Index.

Osvrćući se na kontekst u kojem Vlada reaguje, Plenković je istakao da je globalni rast cijena izazvao talas poskupljenja u cijeloj Evropi.

Među razlozima za rast cijene gasa naveo je kako je nakon kovid krize povećana potražnja te su države Azije spremne na nabavku po višim cijenama, tu je situacija i s Rusijom i njenom ograničenom proizvodnjom, dok gasovod Sjeverni tok 2 još nije u funkciji.

Norveška nije u mogućnosti povećati proizvodnju, potražnja u Evropi je veća radi privrednog oporavka i hladnije zime, itd.

"U EU su krajem prošle godine prosječne cijene električne energije porasle za 30 odsto, a gasa 70 odsto i više", naveo je premijer, dodajući kako hrvatska kućanstva do početka aprila imaju nepromijenjene cijene.

Paket mjera će se tako i početi primjenjivati od 1. aprila ove godine, jer će na primjer u sistemu PDV-a biti potrebne i zakonske izmjene.

Limitira se rast cijena struje na 9,6 odsto, a gasa do najviše 20 odsto


Premijer je istakao da bi bez Vladinih mjera cijene struje porasle za 23 odsto, a gasa za 79 odsto, dok se mjerama Vlade kod električne energije limitira rast cijena na 9,6 odsto, a gasa do najviše 20 odsto.

Prema podacima koje je iznio, domaćinstva u Hrvatskoj danas godišnje za struju potroše oko 3.400 kuna, a da se ništa ne napravi to bi raslo za 782 kune, na 4.182 kune prosječno u godini dana, dok će s Vladinim mjerama narasti na 3.725 kuna, odnosno 325 kuna godišnje.

"Mjerama smo uštedjeli našim građanima 457 kuna", rekao je Plenković, dodajući kako će se ograničenjem porasta naknada za električnu energiju, što se ponajprije odnosi na HEP, rasteretiti kućanstva za oko 460 milijuna kuna.

"Na ovaj način značajno ublažavamo rast cijene električne energije za naše sugrađane", potvrdio je on.

Domaćinstvima subvencija za gas od 10 lipa po kWh


Mjere za gas odnose se na subvencije za sva domaćinstva koja koriste gas, i to direktno na računu subvencija od 10 lipa po kilovatsatu (kWh).

Iznos popusta iskazuje se na računu posebnom stavkom, a dobavljači će zahtjev za nadoknadom za popust slati Ministarstvu gospodarstva, koje će ga podmirivati svaki mjesec od aprila 2022. do marta 2023. godine.

Trošak te mjere je 600 milijuna kuna, a njeno finansiranje će se obezbijediti prodajom emisijskih jedinica stakleničkih gasova na aukciji u Hrvatskoj, kazao je Plenković.

Subvencije će dobiti i mikro, mali srednji poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati (GWh), i ona će iznositi 15 lipa po kWh.

Subvencija se ostvaruje vaučerom na iznos subvencije male vrijednosti. Preduzetnici se prijavljuju za subvenciju kroz aplikaciju Hamag-Bicro koja generiše odluku o dodjeli podrške i vaučer na ukupni iznos podrške procijenjen na osnovi pojedinačne referentne godišnje potrošnje. Svaki mjesec se subvencionirani iznos odbija s vaučera dok ga ne potroši ili zaključno s računom za mart 2023. godinom.

"Projicirani trošak te mjere za mikro, male i srednje poduzetnike je 600 milijuna kuna, a također će se financirati prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova na dražbi u Hrvatskoj", rekao je premijer.

Smanjenje PDV-a na gas, poljoprivredne proizvode...


Najavio je i mjere u sisitemu PDV-a - zakonskim će izmjenama stopa PDV na gas i toplotnu energiju biti trajno snižena s 25 na 13 odsto, čime se PDV na struju, plin i na toplinsku energiju izjednačava.

"U ovim iznimnim okolnostima, PDV na plin će se smanjiti s 25 na 5 posto od 1. aprila 2022. do 31. ožujka 2023. godine", istaknuo je Plenković.

PDV na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo spušta se s 25 na 13 odsto.

Da bi se građanima olakšalo i smanjio udar na njihov standard ide se dodatno i na smanjenje stope PDV-a na hranu - s 13 na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječja hrana, troškovi u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi) te s 25 na 5 odsto na maslac i margarin.

PDV na higijenske uloške i tampone biće snižen s 25 na 13 odsto, a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 posto na 5 odsto.

Vrijednost poreskih rasterećenja kroz sistm PDV-a procjenjuje se na 2,1 milijarde kuna.

Mjere za socijalno ugrožene


Vladin paket u sistemu socijalnih naknada za ugrožene kupce energenata predviđa proširenje obuhvata tih korisnika i povećanje naknade.

Tako se zadržavaju postojeći korisnici - korisnici zajamčene minimalne naknade (51.000 osoba) i korisnici osobne invalidnine i njihovi članovi domaćinstava (40.000 osoba), a obuhvat se proširuje i na korisnike nacionalne naknade za starije osobe (5.700 osoba).

Uz to, naknada, koja se sada dobija za električnu energiju, proširuje se i na gas te se udvostručuje mjesečni iznos - s 200 na 400 kuna.

Godišnji iznos te mjere je oko 300 milijuna kuna.

Predviđena je i mjesečna naknada za pružatelje socijalnih usluga - za 46.000 primalaca. Cilja se na pravne osobe kojih je 1.100 i koje skrbe o 40.000 korisnika - oni će dobiti mjesečnu naknadu od 1.000 do 4.000 kuna.

Naknada će biti dostupna i udomiteljskim porodicama - mjesečna naknada od 400 kuna za 2.570 udomiteljskih porodica i 6.000 korisnika. Ukupni iznos mjere je 33 milijuna kuna.

Energetski dodatak za penzionere

Premijer je najavio i energetski dodatak za 721.000 umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna, a iznos (od 400 do 1.200 kuna) ovisiće o visini penzije.

Tako će umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna dobiti jednokratnu naknadu u iznosu od 1.200 kuna, oni s mirovinom od 1.500 do 2.000 kuna mirovine naknadu od 900 kuna, s mirovinom od 2.000 do 3.000 kuna od 600 kuna, a oni s mirovinom od 3.000 do 4.000 kuna dobit će naknadu od 400 kuna.

Ukupan iznos te mjere za penzionere je 470 miliona kuna, rekao je premijer.

Ministar rada, mirovinskog sistema, porodicei i socijalne politike Josip Aladrović je, odgovarajući na novinarska pitanja hoće li se penzioneri morati prijavljivati za naknade ili će to ići automatski, objasnio da će to, slično kao i u slučaju kovid dodatka lani, ići automatizmom, osim eventualno za one koji imaju inostrane penzije.

Pomoć poljoprivrednicima i ribarima


Paket mjera predviđa i podrške za poljoprivrednike i ribare, uz ostalo potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva.

Procjenjuje se da će mjerom biti obuhvaćeno 88.000 poljoprivrednih gospodarstava, a vrijednost se procjenjuje na 200 milijuna kuna, dok se u ribarstvu iznos procjenjuje na 50 milijuna kuna (za 2.000 ribara i uzgajivača ribe).

Ovaj paket mjera je jedan od najsveobuhvatnijih u EU, rekao je premijer te dodao kako se ovim učinkovito i značajno ublažava rast cijena plina i struje te rast cijena hrane i drugih potrepština.

"Ovaj je paket i univerzalan i solidaran, a posebno je usmjeren na najosjetljivije skupine stanovništva. On će pridonijeti, već treći put u našem mandatu, i očuvanju radnih mjesta i kupovnoj moći građana", istaknuo je Plenković.

A ono što je posebno bitno, budući da očekujemo rast BDP-a u prošloj godini, ovaj paket mora pridonijeti nastavku tog trenda - snažnom gospodarskom oporavku, konkurentnosti hrvatskoj privredi, poljoprivredi i ribarstvu, poručio je.

Odgovarajući na niz novinarskih upita koliko bi smanjenje PDV-a moglo uticati na cijene tih proizvoda, premijer je rekao kako smo tržišna ekonomija, a postoje trenuci koji zahtijevaju društvenu odgovornost i solidarnost svih aktera.

Upitan zašto nisu uvedeni kontrolni mehanizmi protiv poskupljenja barem za proizvode koji idu na pet odsto PDV-a, Plenković je rekao da će Ministarstvo privrede pratiti rast cijena i ponašanje pojedinih aktera na tržištu.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da smo u nekoliko navrata doživjeli da spuštanje stope PDV-a ne mora nužno koincidirati sa spuštanjem cijena pojedinog artikla ili usluga.

Vlada je svjesna tih okolnosti i činjenice da smo tržišna privreda te da jedino element konkurentnosti može utjecati na ovo o čemu govorimo, da snižena cijena PDV-a bude reflektirana i u sniženoj cijeni, dodao je.

Marić je najavio i kako će, u skladu s mjerama, biti ažurirane i makroekonomske projekcije, a na upit hoće li se ići u rebalans proračuna odgovorio kako u ovom trenutku nema potrebe za tim "Međutim, što će biti u nastavku godine vidjet ćemo. U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom proračuna", rekao je.

Upitan za podizanje naknada Hrvatske pošte i Fine, odgovorio je da svaki od tih aktera mora dobro razmisliti i vidjeti i "cjelokupni društveni i uopšteni trenutak u kojem se nalazimo".

"Trebamo svi skupa pokazati solidarnost i odgovornosti u ovim vremenima", ponovio je Marić.

Na upit o prešutnim minusima u bankama, rekao je kako već duže vremena traju napori Vlade da s to reguliše, da se napravi mjera koja će značiti povratak instituta dozvoljenog, odnosno dopuštenog minusa ili prekoračenja.

Vlada objavila cijeli dokument


Poslijepodne su iz vlade objavili cijeli dokument.

Danas je predstavljen paket mjera vrijedan 4,8 milijardi kuna koji će značajno ublažiti očekivani rast cijena plina i struje od aprila zbog situacije na globalnim tržištima.

U poređenju s drugim državama u EU radi se o jednom od najvećih paketa pomoći, a mjere stupaju na snagu prvog aprila zato jer se u Hrvatskoj trošak nabavku gasa određuje za regulacijsku godinu i već je određen za razdoblje od 1. aprila 2021. do 31. marta 2022.

Osim potpore građanima i poduzetnicima ide se u značajno snižavanje PDV-a, povećanje opsega i iznosa socijalnih naknada za ugrožene kupce energenata te podrške pružateljima socijalnih usluga, penzionerima, poljoprivrednicima i ribarima.