Terapija nazvana Challenge-VRT, zasnovana na upotrebi virtuelne stvarnosti (VR), pokazala je značajno smanjenje intenziteta i učestalosti slušnih halucinacija kod osoba sa šizofrenijom. Ova inovativna metoda mogla bi otvoriti nova vrata u liječenju jednog od najtežih simptoma hronične psihijatrijske bolesti.

Kada se tehnologija i psihijatrija udruže

U trogodišnjoj studiji sprovedenoj u tri danske regije, učestvovalo je više od 270 odraslih pacijenata koji su u prosjeku po 15 godina živjeli sa slušnim halucinacijama. Svi su imali dijagnozu iz spektra šizofrenije i najmanje tri mjeseca aktivnih simptoma.

Učesnici su bili podijeljeni u dvije grupe. Jedna je prošla kroz sedam sedmičnih Challenge-VRT sesija, uz dvije dodatne „booster“ sesije, dok je druga primala unaprijeđenu standardnu terapiju.

Suština metode ogleda se u tome da pacijent — pomoću VR naočara i 3D avatara koji imitira glas iz halucinacija — ulazi u vođeni dijalog sa tim glasom. Tokom ove interakcije, pacijenti uče kako da se osnaže, razviju samopouzdanje i povrate osjećaj kontrole.

Rezultati koji ulivaju nadu

Nakon 12 sedmica, grupa koja je koristila Challenge-VRT zabilježila je značajno smanjenje težine halucinacija u odnosu na kontrolnu grupu. Umanjena je i učestalost pojave glasova, i to ne samo odmah nakon terapije, već i tokom naredna tri mjeseca.

Ohrabruje i podatak da je 79% učesnika uspješno završilo sve sesije. Iako je trećina prijavila privremeno pogoršanje simptoma na početku, nakon četvrte sesije uočeno je postepeno i stabilno poboljšanje.

Terapija nije bez rizika, ali donosi važna saznanja

Tokom istraživanja zabilježeno je šest ozbiljnijih neželjenih događaja — pet pacijenata je hospitalizovano zbog pogoršanja simptoma, a jedna osoba je imala epizodu samopovređivanja. Žene su bile izloženije riziku od tzv. simulacione mučnine i izraženijih nuspojava.

Da li je 3D okruženje zaista efikasnije?

Autori studije, objavljene u časopisu The Lancet Psychiatry, smatraju da ovi rezultati opravdavaju dalji razvoj terapije. Međutim, stručnjaci poput prof. Marka Hejvorda sa Univerziteta u Saseksu pozivaju na oprez.

Hejvord ističe da efikasnost 3D okruženja nije dugoročno potvrđena i postavlja pitanje održivosti: kako obučiti dovoljno terapeuta i osigurati primjenu na većem broju pacijenata?

„Ako želimo da osobe koje pate od glasova zaista ostvare trajnu kontrolu i napredak, moramo riješiti ključna pitanja održivosti i dostupnosti ovakvih terapija,“ zaključuje Hejvord.

Primjenjuje li se ova terapija u Bosni i Hercegovini?

Trenutno, Challenge-VRT terapija nije dostupna u kliničkoj praksi u BiH.  Postoji interesovanje za digitalne terapijske metode, ali primjena VR tehnologije još uvijek nije zaživjela kod nas.

Za uspješnu primjenu ovakvih metoda neophodni su:

• visok nivo tehničke opremljenosti,


• specijalizovana obuka terapeuta,


• kontinuirano praćenje i evaluacija efekata terapije.