Hernija diska najčešće izaziva bol, zatezanje i utrnulost u vratnom dijelu kičmenog stuba. Ukoliko disk koji je ispupčen izaziva pritisak obližnjem nervu, dolazi do slabosti i bola mišića. Osim diskus hernije, bol u leđima i vratu mogu prouzrokovati i ostali faktori, kao što su:

Najčešći simptomi diskus hernije su:

Bolovi u vratu ili leđima
Bol u nogama, butini ili listovima
Bolovi u ramenu ili ruci
Otežano savijanje ili rotacije vrata i leđa
Utrnulost vrata, ramena i ruku
Slabost ruku i nogu
Otežano kretanje
Nemogućnost uspravljanja od bolova
Bol pri pomjeranju vrata ili dubok bol u blizini ili preko lopatice.
Takođe možete osjetiti bol koji se kreće uz nadlakticu, podlakticu i prste i utrnulost duž ramena, lakta, podlaktice i prstiju. Ovo su uobičajeni simptomi kada imate povređen diskus u vratu.

Vježbe za Dikskus Herniju:

Fleksija trupa

Položaj pacijenta: Ležeći na leđima ili kuka sa lumbalnim dijelom, kičma u neutralnom položaju. Predložena je podrška donjem dijelu kičme, rukama za održavanje blage lordoze. Ne bi trebalo dozvoliti da dođe do povećane lordoze tokom vježbanja — ovo je znak slabosti stomačnih mišića.

Dakle, podizanja trupa dolazi iz kuka. Isključivo fleksorno dejstvo. Kada trenirate trbušne mišice, savijte se. Vježbe treba izvoditi sporom, kontrolisanom brzinom, aktivirajući stabilizirajuću funkciju trbušne šupljine.

Oprez pri vježbanju: Pacijenti sa stanjima kao što su: lezije intervertebralnog diska ili osteoporoza ne bi trebalo da rade vježbe dinamičkog savijanja trupa zbog povećanog intraabdominalnog pritiska i povećane sile kompresije na telima pršljenova. Takođe, ako pacijent doživi bol prilikom fleksije trupa, ove vježbe ne treba raditi.

Sklupčavanje – kao vježba

Prvo, uputite pacijenta da izvede pokret – u manevru tako da izazove stabilizacijsku kontrakciju trbušnih mišića, a da zatim podigne glavu.

Pacijent treba da podiže ramena dok se lopatice i grudni koš ne podignu, držeći ruke u horizontalnom položaju. Nije neophodno napraviti pun trbušnjak, jer kada se grudni koš odigne sa prostirke ostatak pokreta izvode mišići fleksora kuka.

Dvostrano podizanje ravnih nogu

Neka pacijent počne sa ispruženim nogama, a zatim izvedite zadnji nagib karlice praćen savijanjem oba kuka, držeći kolena ispružena. Ako karlica i kičma mogu – ne držati stabilno, koljena treba da budu savijena do određenog stepena koji omogućava kontrolu.

Ako su kukovi oteti pre početka ove vježbe, veći stres se stavlja na kosi trbušni mišić – cles.

Oprez pri vježbanju: Snažno povlačenje psoas major-a izaziva smičuće sile na lumbalne pršljenove. Takođe ovo bilateralno podizanje ravnih nogu uzrokuje povećanje kičmenog stubako i kompresijska opterećenja. Ukoliko se javljaju bol u donjem dijelu leđa ili nelagodnost, posebno sa hipermobilnošću ili nestabilnošću kičme, ovu vježbu ne treba izvoditi. Ovo važi čak i ako su stomačni mišići dovoljno jaki da održe zadnji nagib karlice.