Druge žele da izgube pet kilograma, vrate figuru koju su imale prije trudnoće ili ponovo obuku omiljenu haljinu. Međutim, šta ako trening ne bi trebalo da posmatramo samo kao način da promijenimo izgled, već i kao ulaganje u zdravlje koje će nam biti potrebno za deset, dvadeset ili trideset godina?

Upravo o tome razgovarale su Maja Dimitrijević i Nataša Rajić u okviru Slim and Fit razgovora, otvarajući teme koje su posebno važne za žene poslije 30. godine: kako da treniramo, zašto često ne unosimo dovoljno proteina, zbog čega se plašimo tegova i kako da pripremimo tijelo za perimenopauzu i menopauzu.

Jer ono što danas radimo za svoje tijelo ne utiče samo na to kako ćemo izgledati ovog ljeta. Redovna fizička aktivnost, kvalitetna ishrana i očuvanje mišićne mase važni su i za našu snagu, pokretljivost i samostalnost u godinama koje dolaze.

„Ne želim da se nabildujem“: Zašto žene izbjegavaju tegove?

Jedna od zanimljivih tema koja se nerijetko provlači jeste strah od „nabildovanog“ izgleda. Mnoge žene zaziru od bučica i šipki jer vjeruju da će zbog njih dobiti prevelike mišiće. Druge se plaše da će im vježbe snage promijeniti figuru na način koji ne žele.

Međutim, kako objašnjavaju Maja i Nataša, trening sa tegovima ne znači automatski da ćemo razviti izrazito mišićavo tijelo. Način na koji će se mišići razvijati zavisi od programa treninga, ishrane, genetike i kontinuiteta, a vježbe snage mogu da budu važan dio očuvanja zdravlja i funkcionalnosti.

U razgovoru su se dotakle i situacija u kojima žene zaziru čak i od olimpijske šipke, iako već koriste druga opterećenja tokom treninga.

„Koliko kilograma ima kesa koju nosiš iz prodavnice? Koliko kilograma ima tvoje dijete?“, slikovito objašnjavaju sagovornice, podsjećajući da svakodnevno već podižemo različite težine, a da o tome često uopšte ne razmišljamo.

Poenta nije da svaka žena mora da podiže velike težine, već da trening prilagodi svojim mogućnostima i postepeno gradi snagu. Umjesto da se plašimo tegova, trebalo bi da naučimo kako da ih koristimo u svoju korist.

Perimenopauza i menopauza: Zašto ne treba da čekamo da tijelo počne da slabi?

Očuvanje mišićne mase posebno dobija na značaju kako se približavamo četrdesetim godinama i menopauzalnoj tranziciji. Promjene koje dolaze s godinama mogu da utiču na sastav tijela, mišićnu masu i zdravlje kostiju, zbog čega je važno da o njima razmišljamo na vrijeme.

Nataša Rajić ističe koliko je važno da žene ne čekaju da primijete pad snage kako bi počele da rade na svojoj fizičkoj spremnosti.

„Hajde da ojačamo te mišiće, kad dođe onaj period kada oni fiziološki krenu da slabe, da ti imaš neku potporu“, poruka je koju iznosi tokom razgovora.

Redovan trening snage može da pomogne u očuvanju mišića i fizičkih sposobnosti, dok vježbe sa opterećenjem mogu da doprinesu i zdravlju kostiju. To je posebno važno u periodu kada se povećava značaj prevencije gubitka koštane mase.

Zato priprema za menopauzu ne bi trebalo da počne tek kada se pojave promjene. Briga o mišićima, ishrani i fizičkoj aktivnosti može da bude dio svakodnevnog života mnogo ranije.

Cilj nije da zauvijek ostanemo iste kao u dvadesetim, već da sačuvamo što više snage i funkcionalnosti kako godine prolaze.

Proteini su gradivni materijal za mišiće, a žene ih često unose premalo

Trening je samo jedan dio priče. Ako želimo da izgradimo i očuvamo mišiće, važno je da obratimo pažnju i na ishranu.

I Maja i Nataša su se složile da kroz svoj rad i razgovore sa ženama o njihovim navikama primjećuju da mnoge nisu svjesne koliko proteina zapravo unose tokom dana. Često se sjete glavnih obroka, ali zaboravljaju na sve ono što pojedu usput, kao i na činjenicu da nutritivni sastav hrane igra važnu ulogu u ukupnom kvalitetu ishrane.

„Protein gledajte kao gradivnu jedinicu vašeg mišića, kao kada gradite kuću“, objašnjava Nataša.

Proteini su neophodni za izgradnju i održavanje mišićnog tkiva, a njihov adekvatan unos posebno je važan kada redovno treniramo. Zato nije dovoljno samo da odradimo trening i očekujemo rezultate, već je potrebno da tijelu obezbijedimo i odgovarajuću podršku kroz ishranu.

To ne znači da moramo da pripremamo komplikovane obroke ili provodimo sate u kuhinji. Jaja, meso, riba, mliječni proizvodi i mahunarke mogu da budu dio raznovrsne ishrane koja zadovoljava naše potrebe.

Važno je i da naučimo da čitamo deklaracije i obratimo pažnju na nutritivni sastav proizvoda koje kupujemo. Tako vremenom možemo da pravimo informisanije izbore, bez potrebe da se odreknemo svega što volimo.

Sendvič može da bude dio uravnotežene ishrane

Još jedna česta zabluda jeste da zdrava ishrana podrazumijeva izbacivanje hljeba, stroge jelovnike i stalno odricanje. U stvarnosti, kvalitetan obrok može da bude jednostavan, praktičan i ukusan.

Na primjer, sendvič može da bude dobar izbor kada ga sastavimo od namirnica koje nam pružaju odgovarajuću kombinaciju hranljivih materija. Hljeb možemo da kombinujemo sa izvorom proteina, poput pileće šunke, uz dodatak sira i povrća, u skladu sa svojim potrebama i ostatkom dnevne ishrane.

Upravo na ideji da bolji izbor ne mora da znači kompromis po pitanju ukusa zasniva se Slim and Fit linija proizvoda. Namijenjena je savremenim potrošačima koji vode računa o ishrani, zdravlju i unosu proteina, a karakterišu je visok sadržaj proteina i nizak sadržaj masti i soli.

Kada pokušavamo da unaprijedimo svoje navike, ovakva praktična rješenja mogu da olakšaju organizaciju obroka, naročito tokom radnih dana kada nemamo mnogo vremena za pripremu hrane.

Važno je, naravno, da svaki proizvod posmatramo u kontekstu cjelokupne ishrane. Nijedna namirnica sama po sebi ne čini naš jelovnik zdravim ili nezdravim, ali pametniji izbori mogu da nam pomognu da napravimo bolju ravnotežu.

Ne moramo da se odreknemo svega da bismo bile fit

Pored straha od tegova, žene često imaju i pogrešnu predstavu o tome kako izgleda život osobe koja je u dobroj fizičkoj formi. Kao da fit tijelo podrazumijeva strogu dijetu, neprekidno vježbanje i odricanje od svih malih zadovoljstava.

Maja i Nataša ukazuju na to da takav pristup nije održiv za svakoga. Život se ne sastoji samo od treninga i obroka, već i od posla, porodice, druženja i brojnih nepredvidivih situacija.

Zbog toga je važno da pronađemo način ishrane i fizičke aktivnosti koji odgovara našim potrebama, umjesto da slijepo pratimo trendove. Nekome odgovara unaprijed pripremljen jelovnik, dok druga osoba bolje funkcioniše kada obroke organizuje spontano. Isto važi i za trening: ne postoji samo jedan put do bolje fizičke forme.

Nataša posebno ističe da ne postoji univerzalna kilaža kojoj sve žene treba da teže. Tijelo se mijenja tokom života, a broj koji nam je nekada odgovarao ne mora da bude mjerilo našeg zdravlja danas.

Mnogo je važnije da se osjećamo dobro, da imamo snage za svakodnevne aktivnosti i da gradimo navike koje možemo da održavamo dugoročno.

Kako da ostanemo aktivne i kada imamo mnogo obaveza?

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih žene odustaju od fizičke aktivnosti jeste nedostatak vremena. Posao, djeca i kućne obaveze često ostavljaju malo prostora za trening, pa briga o sebi postaje nešto što stalno odlažemo.

Ipak, fizička aktivnost ne mora uvijek da podrazumijeva odlazak u teretanu. Šetnja, vožnja bicikla, igra sa djecom, korišćenje stepenica i kratke pauze za kretanje tokom radnog dana takođe mogu da doprinesu aktivnijem načinu života.

Maja i Nataša naglašavaju da je važno da kretanje postane normalan dio svakodnevice, a ne aktivnost koju praktikujemo samo kada želimo da smršamo.

Nataša, koja se bavi fitnesom i postnatalnim treningom, radi i kao ginekološka sestra, a svoj pristup zdravlju oblikovala je i kroz lično iskustvo. Kako navodi, već 12 godina trči bez štitne žlijezde. Njena priča dio je razgovora o tome koliko je važno pronaći način da budemo aktivne i da se o svom tijelu brinemo u skladu sa sopstvenim mogućnostima i zdravstvenim okolnostima.

Maja Dimitrijević, vlasnica fitnes studija, kroz rad sa ženama nastoji da im pomogne da izgrade zdraviji odnos prema treningu i ishrani, bez nepotrebnog pritiska da moraju da izgledaju na određeni način.

Njihova zajednička poruka jeste da briga o zdravlju ne bi trebalo da počne tek kada se pojave prvi problemi. Mišići, kosti, ishrana i fizička aktivnost važni su tokom čitavog života, a posebno kada razmišljamo o tome kako želimo da se osjećamo u zrelijim godinama.

Ne treniramo samo da bismo promijenile izgled. Treniramo da bismo bile snažne, pokretne i samostalne – i danas i u godinama koje dolaze.

(Srpska info)