Udruženje za zdravo življenje POST i Udruženje za prevenciju prekomjerne tjelesne težine izradili su Prijedlog zakona o zaštiti djece od gojaznosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda, prema kojem bi bile uvedene upozoravajuće oznake na hrani i ograničeno reklamiranje nezdrave hrane usmjereno prema djeci.

Više od trećine osmogodišnjaka u Hrvatskoj gojazna

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), više od trećine (36,1 odsto) osmogodišnje djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, čime se Hrvatska nalazi među evropskim državama s najvećim udjelom dječje gojaznosti.

"Dječja gojaznost povećava rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2, visokog krvnog pritiska, poremećaja metabolizma masti i masne bolesti jetre, te značajno utiče na psihičko zdravlje, samopouzdanje i društvene odnose djece", objasnio je doktor porodične medicine i jedan od autora zakona Dražen Gorjanski.

On je naveo da se zakonom predlažu jasnije informacije o prehrambenim proizvodima, bolja zaštita djece od agresivnog marketinga nezdrave hrane, obaveza obezbjeđivanja zdravijih prehrambenih izbora, kao i dostupnost pitke vode na svim mjestima gdje se konzumira hrana.

"Uz to, predlažemo obavezu edukacije trudnica, edukacije djece o tehnikama marketinga hrane, kao i stvaranje zdravijeg prehrambenog okruženja ne samo u školama, već i na mjestima okupljanja djece", dodao je Gorjanski.

Jednostavne oznake upozorenja na ambalaži

Gorjanski je naglasio da zakon ne zabranjuje nijedan prehrambeni proizvod niti građanima oduzima slobodu izbora, već je cilj bolje informisanje potrošača.

"Jasnije informacije" u praksi znače uvođenje jednostavnih upozoravajućih oznaka na prednjoj strani ambalaže, kojima bi potrošači bili upozoreni na visok sadržaj šećera, soli ili zasićenih masti u proizvodu.

Objasnio je i kako se prepoznaje marketing usmjeren prema djeci.

"Kriterijumi su prilično jednostavni – koristi li reklama dječje likove, crtane junake, igračke, igre, influensere popularne među djecom, dječji jezik ili se prikazuje u medijima i terminima prvenstveno namijenjenim djeci. To su kriterijumi koji se već primjenjuju u više država", rekao je Gorjanski.

Potvrdio je da bi se pravila odnosila i na društvene mreže poput TikToka i Instagrama, u dijelu koji se odnosi na promovisanje prehrambenih proizvoda djeci, dok zakon ne bi uređivao opšti rad tih platformi.

Gorjanski je odbacio tvrdnje da predloženi zakon uvodi porez na nezdravu hranu.

"Zakon ne uvodi novi porez. On samo ostavlja mogućnost da Vlada, ukoliko za to postoje stručni razlozi i procjena efekata, u budućnosti razmotri fiskalne mjere. To bi zahtijevalo posebne odluke i dodatne analize", rekao je, ističući da bi eventualno uvođenje takvih mjera i odluka o trošenju prikupljenih sredstava zahtijevali poseban zakon.

Na pitanje da li se mijenja školska ishrana, Gorjanski je rekao da bi škole postepeno trebalo da usklade ponudu sa prehrambenim standardima, što znači da proizvodi sa nepovoljnim nutritivnim profilom ne bi bili dio redovne školske ishrane.

"Djeca neće ostati bez užine. Cilj je da ponuda bude nutritivno kvalitetnija, a ne siromašnija", naglasio je on.

Kriterijumi važe jednako za sve, uključujući kulen i pršut

Objašnjavajući kako su određeni kriterijumi nutritivnog kvaliteta, Gorjanski je rekao da se oni zasnivaju na međunarodno priznatim modelima, prvenstveno modelu Svjetske zdravstvene organizacije za evropsku regiju.

"Ne procjenjuje se da li je proizvod domaći ili strani, već njegov sastav. Tradicionalni proizvodi nisu zabranjeni, ali ako prema objektivnim kriterijumima imaju nepovoljan nutritivni profil, na njih se primjenjuju ista pravila kao i na sve druge proizvode", rekao je Gorjanski, potvrđujući da bi se to moglo odnositi i na proizvode poput kulena ili pršuta, u zavisnosti od njihovog sastava.

Poseban dio zakona odnosi se i na zaštitu djece od reklama koje promovišu mršavljenje.

"Djeca, naročito djevojčice, danas odrastaju okružena protivrečnim porukama. S jedne strane izložena su reklamama koje podstiču konzumaciju visokokaloričnih proizvoda, a s druge porukama koje često promovišu ekstremno mršave ideale ljepote. Cilj zakona je da zaštiti djecu od oba oblika štetnog uticaja i promoviše zdrav odnos prema ishrani i sopstvenom tijelu", istakao je Gorjanski.

Sprovođenje će nadzirati inspekcija

Na pitanje očekuje li otpor proizvođača hrane, Gorjanski je odgovorio da zakon, kada stupi na snagu, postaje obavezujući za sve proizvođače i uvoznike.

"Proizvodi koji podliježu obavezi upozoravajućeg označavanja moraće da budu označeni u skladu sa zakonom, a sprovođenje će nadzirati nadležni inspekcijski organi. Kao i kod svakog drugog propisa, očekuje se da će se proizvođači uskladiti sa zakonskim obavezama", rekao je on.

Upitan hoće li zakon zaista smanjiti gojaznost djece, Gorjanski je rekao da nijedan zakon sam po sebi ne može riješiti taj problem, ali da međunarodna istraživanja pokazuju kako kombinacija upozoravajućeg označavanja, ograničavanja marketinga i poboljšanja prehrambenog okruženja može značajno doprinijeti smanjenju gojaznosti.

Naveo je nedavno objavljeno istraživanje u časopisu "The Lancet", koje je obuhvatilo više od 300.000 djece u Čileu i pokazalo da takve mjere imaju mjerljiv pozitivan efekat.

Prijedlog zakona izradili su Udruženje za zdravo življenje POST i Udruženje za prevenciju prekomjerne tjelesne težine, a građani, ljekari, roditelji i predstavnici prehrambene industrije mogu komentare na tekst zakona dostaviti do 15. septembra, putem internet stranica POST-a i Udruženja, prije nego što prijedlog bude upućen u saborsku proceduru, prenosi 24sata.hr.