Kako, onda, preživjeti božićne praznike bez potrebe za besmislenim odlukama i osjećaja neuspjeha, a da se pritom ne odreknete mirisa rolnica sa vanilom ili čaše dobrog vina.

Prvi savjet je da dan započnete proteinima. Jaja, šunka, mladi sir ili običan jogurt bogat proteinima pomažu da se duže osjećate siti. Hrana sa visokim udjelom proteina duže se zadržava u želucu, zbog čega se ugljeni hidrati koje pojedete kasnije sporije pomjeraju u tanko crijevo. Rezultat je manja potreba za stalnim posezanjem za slatkišima, što je, realno, najveći božićni problem.

Drugi savjet odnosi se na alkohol. Iako to nije otkriće godine, njegovo ograničavanje je jedan od najefikasnijih načina da se praznici ne završe dodatnim kilogramima. Kada već posegnete za čašom vina ili nekog drugog pića, uz svako alkoholno piće popijte i čašu vode. Voda usporava apsorpciju alkohola u krvotok, pomaže jetri da lakše razgradi toksine i smanjuje glavobolju, otoke i zadržavanje tečnosti koji često slijede nakon prazničnih večeri.

Treći savjet je kretanje. Ne morate u januaru da počnete da trčite maratone niti da sebi namećete nerealne ciljeve. Hodanje je jedna od najboljih i najprirodnijih vježbi za tijelo. Što se više krećete, to više kalorija sagorijevate, a dvadeset minuta šetnje dnevno može napraviti veću razliku nego što se čini.

Ako tokom praznika „zgriješite“, nema potrebe za kažnjavanjem. Ukoliko se tokom godine hranite razumno, krećete se i vodite računa o sebi, nekoliko dana božićnog uživanja neće vas baciti na koljena. Tijelo može da podnese odrezak, salatu, slatkiše i nekoliko čaša alkohola bez trajnih posljedica.

Ponekad je najbolja strategija da se opustite, jedete ono što vam prija i ne budete prestrogi prema sebi. Božić nije test snage volje, već praznik mira i tišine, i upravo tako bi trebalo da ga i doživite.