Iako se najčešće povezuje s proizvodnjom piva, hmelj (Humulus lupulus) krije mnogo više od gorkih nota koje daje ovom omiljenom piću.


Ova biljka iz porodice Cannabaceae, čiji su izdanci nježni poput divljih šparoga, danas se ubraja među najsloženije gastronomske delicije u Evropi.

Izdanci za gurmane: Cijena raste, dostupnost pada


Njegovi mladi izdanci, blago gorkog ukusa i bogatog nutritivnog profila, beru se u proljeće i konzumiraju svježi, zbog čega važe za ekskluzivan sezonski proizvod.


U nekim evropskim državama, kilogram svježe ubranih izdanaka dostiže cijenu i do 1.000 evra. Dok se na Zapadu ovi izdanci tretiraju kao kulturno-kulinarski luksuz, na Balkanu su gotovo zaboravljeni.

Od Egipta do Bavarije: Hmelj kroz istoriju


Iako je danas neizostavan dio pivarskog procesa, hmelj je kroz istoriju imao i medicinsku ulogu. Prvi su ga u pivo ubacili bavarski monasi u 11. vijeku, a koristio se i kao prirodni sedativ – za smirenje nerava, borbu protiv nesanice, pa čak i za smanjenje libida.


Njegova svestranost dovela ga je i u kulinarstvo, gdje je prepoznat kao nježna, ali izuzetno aromatična biljka.

Zašto je tako skup?


Visoka cijena izdanaka hmelja rezultat je kombinacije faktora:



  • Samonikli rast i složen uzgoj




  • Kratka sezona berbe




  • Ručna berba




  • Ekstremno kratak rok trajanja




Zbog toga je svježi hmelj dostupan isključivo lokalno, a tržišna potražnja premašuje ponudu, posebno u gastronomiji visoke klase.

Balkan: Klimatski raj bez koristi


Iako klimatski savršeno pogodna za uzgoj hmelja, Hrvatska i region bivše Jugoslavije gotovo su ugasili organizovanu proizvodnju. Nekada se uspješno uzgajao u Gregurovcu kraj Križevaca, ali je zatvaranjem zadruge 2012. godine i ta proizvodnja prestala.


Ozbiljan uzgoj zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju, što obeshrabruje male proizvođače. Ipak, rast popularnosti kraft pivarstva i domaćih specijaliteta otvara vrata novim šansama.

Vrijeme je za povratak hmelja


Dok Evropa gleda ka prirodi i sezonskoj ishrani, Balkan i dalje zanemaruje resurs koji raste gotovo sam od sebe. Hmelj nije samo ključ za dobro pivo – on može biti i ključ za održivu poljoprivredu i lokalni gastronomski identitet.