Sušenje veša u stanu je zimi problem skoro svakog domaćinstva u Beogradu, posebno u manjim stanovima bez balkona ili sa balkonom koji je zatvoren. Veš stoji na sušilici po cijeli dan, ostaje hladan i vlažan, prozori se zamute, a poslije nekoliko dana pojavi se ustajao miris koji se teško gubi. Iza svega toga stoji vrlo jednostavna fizika vode i vazduha, a kada se ona razumije, sušenje veša u stanu prestaje da bude borba i postaje rutina koja traje nekoliko sati.
Zašto se veš u stanu suši tako dugo tokom zime
Veš se ne suši zato što je topao, već zato što vlaga iz tkanine prelazi u vazduh oko njega. Da bi taj prelaz bio moguć, vazduh mora imati mjesta za novu vlagu, dakle mora biti relativno suv i mora se kretati. Zimi u zatvorenom stanu vazduh je često već zasićen vlagom od kuvanja, kupanja i disanja, pa oko mokre odjeće nastaje sloj zasićenog vazduha koji dalje sušenje praktično zaustavlja. Zato veš u sobi bez provjetravanja može stajati dvadeset sati i ostati vlažan, dok se na hodniku sa promajom osuši za pet do šest sati.
Koliko vlage jedno pranje pušta u vazduh stana
Ovo je podatak koji većinu ljudi iznenadi. Poslije centrifuge, u vešu iz jednog standardnog pranja od pet do sedam kilograma ostane između dva i tri litra vode. Sva ta voda ne ide nigdje osim u vazduh vašeg stana. Ako perete tri puta sedmično, u prostor svake sedmice ispustite skoro deset litara vode, što je količina koja se ozbiljno vidi na prozorima, u uglovima soba i na hladnim spoljnim zidovima. Upravo zbog toga se vlaga u stanu od sušenja veša ne rješava kupovinom veće sušilice, već razmišljanjem o tome gdje ta voda odlazi.
Zašto broj obrtaja centrifuge mijenja cijelu priču
Najlakši način da veš prije sušenja izgubi vodu jeste da je mašina izbaci umjesto vas. Pranje na hiljadu obrtaja ostavlja znatno više vlage od pranja na hiljadu dvjesta ili hiljadu četiristo obrtaja, a razlika u vremenu sušenja može biti nekoliko sati. Za pamučni veš, posteljinu i peškire viša centrifuga je skoro uvijek dobra ideja. Za osjetljive materijale, vunu, viskozu i svilu ostaje niža centrifuga, ali se tu dobija na drugi način, o čemu će biti riječi kasnije u tekstu. Ako vam veš dugo ostaje mokar, prvo provjerite koji program koristite, a ne kako ga prostirete.
Zašto veš miriše na ustajalo iako je opran
Ustajao miris nije znak da veš nije čist, već znak da se sušio previše dugo. Kada tkanina ostane vlažna više od desetak sati na sobnoj temperaturi, bakterije i mikroskopske gljivice počinju da se razmnožavaju u vlaknima i one su ono što stvara onaj karakterističan miris podruma. Miris se poslije često ne osjeti dok odjeću ne obučete i dok se ona ne zagrije od tijela, i tada se vraća. Rješenje nije više omekšivača, jer omekšivač samo prekriva miris, već skraćivanje vremena sušenja na nekoliko sati.
Kako pravilno pripremiti veš prije sušenja da se osuši brže
Nekoliko sekundi rada prije prostiranja donosi najveću razliku. Svaki komad treba dobro rastresti, jer se u centrifugi tkanina stisne u zbijene naslage kroz koje vazduh ne prolazi. Košulje i majice se prostiru na ramenima da vise slobodno, farmerke se okreću naopako i prostiru za pojas, a posteljina i peškiri se raspoređuju preko cijele dužine sušilice, nikada preko dva reda odjednom. Cilj je da svaki komad ima vazduh sa obje strane. Prepuna sušilica na kojoj se komadi dodiruju suši se dva puta duže od polupune.
Gdje je najbolje mjesto za sušenje veša u stanu
Najbolje mjesto nije najtoplija soba, već ona iz koje vlaga može da izađe. Idealan izbor je prostorija koju možete zatvoriti i redovno provjetravati, najčešće kupatilo sa ventilacijom ili manja soba sa prozorom koji se otvara. Spavaća soba je najlošiji izbor, jer u njoj već tokom noći ostavljate veliku količinu vlage disanjem, pa se ona zimi najlakše hladi i najbrže dobija buđ u uglovima i oko prozora. Ako sušite u sobi, vrata držite zatvorena, a prozor otvarajte nakratko i širom.
Kako provjetravanje utiče na sušenje veša
Kratko i široko provjetravanje je najefikasniji način da se vlažan vazduh zamijeni suvim. Prozor otvoren širom pet do deset minuta, najbolje dva prozora u različitim dijelovima stana istovremeno, izmijeni skoro sav vazduh u prostoru, a zidovi i namještaj pri tome ne gube toplotu. Prozor na kip cijeli dan radi upravo suprotno, hladi okvir i zid oko sebe, a mijenja mali dio vazduha, pa se kondenzacija na prozorima i vlažne mrlje najčešće javljaju kod ljudi koji prozor ostavljaju otvoren na kip. Zimi je optimalno provjetravati tri do četiri puta dnevno, a dok se veš suši i češće.
Da li grijanje i radijator pomažu pri sušenju veša
Topao vazduh može da prihvati mnogo više vlage od hladnog, pa grijanje zaista pomaže, ali samo ako je udruženo sa provjetravanjem. Ako grijete i ne provjetravate, vlaga ostaje u prostoru i noću se sakupi na najhladnijim površinama u obliku vode. Prostiranje veša direktno preko radijatora nije dobra ideja, jer materijal na visokoj temperaturi može da požuti, izgubi oblik i otvrdne, a i sam radijator gubi efikasnost. Sušilica postavljena pored radijatora, a ne na njemu, uz otvaranje prozora nakratko, daje najbolji rezultat.
Da li odvlaživač vazduha ima smisla za sušenje veša
Za stanove u kojima se veš suši unutra veći dio godine, odvlaživač je najisplativije rješenje. Uređaj izvlači vodu iz vazduha i sakuplja je u posudu, pa umjesto da vlaga završi u zidu, ona završi u kanti koju izlijete. Postavljen u istoj prostoriji sa zatvorenim vratima, odvlaživač skraćuje sušenje veša na pet do šest sati i istovremeno štiti stan. Ako vam se javlja buđ na zidovima ili miris vlage, odvlaživač rješava i taj problem, dok osvježivači prostora samo maskiraju simptom.
Kako sušiti osjetljive materijale u stanu bez deformacije
Vunu, kašmir, pletenine i sve što se lako izvlači nikada ne treba prostirati na visećoj sušilici, jer voda u tkanini ima težinu koja rastegne džemper preko noći. Osjetljiv komad se poslije pranja lagano stisne rukama bez uvijanja, položi na debeli peškir, pa se peškir zarola zajedno sa odjećom da upije vodu. Zatim se komad suši ravno položen na suvom peškiru i preoblikuje rukama u prvobitni oblik. Svila i viskoza se suše u sjeni i nikada blizu izvora toplote, jer ih toplota trajno mijenja.
Najčešće greške pri sušenju veša u stanu
Prva greška je prostiranje u prepunom sloju, druga je sušenje u spavaćoj sobi sa zatvorenim prozorom, treća je ostavljanje opranog veša u mašini nekoliko sati prije prostiranja, jer u toplom i zatvorenom bubnju miris nastaje već poslije dva do tri sata. Četvrta greška je pakovanje veša u ormar dok je još malo vlažan na debljim šavovima, pojasima i porubima, jer se tako vlaga prenosi na svu odjeću u ormaru. Peta greška je previše deterdženta, jer ostaci deterdženta u vlaknima zadržavaju vlagu i tkanina se suši sporije.
Kada je bolje odnijeti veš u perionicu nego sušiti ga kod kuće
Postoje stvari koje se u stanu praktično ne mogu osušiti kako treba, a to su jorgani, jastuci, zimske jakne sa perjem, debela ćebad i veliki tekstil. Kod njih se površina osuši, dok punjenje ostaje vlažno danima, a upravo u punjenju nastaje buđ koja se poslije ne može izvaditi. Za takve komade postoji profesionalno pranje i sušenje u perionici veša, gdje se sušenje obavlja u industrijskim mašinama sa kontrolisanom temperaturom i protokom vazduha. Isto važi i za situacije kada je veš pokvasila poplava ili kada je stajao mokar više dana.
Kako prepoznati buđ na odjeći i u stanu na vrijeme
Prvi znak nikada nije mrlja, već miris. Ako u prostoriji u kojoj sušite veš osjetite zemljan i vlažan miris, u tom prostoru se već razvija nešto što treba zaustaviti. Zatim se javljaju sitne crne ili sive tačke na silikonu oko prozora, u uglovima iza namještaja i na donjim dijelovima zavjesa. Na odjeći se buđ vidi kao siva ili ružičasta izmaglica koja se ne skida trljanjem i koja ostavlja miris i poslije pranja. Rana reakcija znači jednu popravku navika, a kasna reakcija znači novu odjeću i novo krečenje.
Praktičan raspored sušenja veša za male stanove
U stanu bez balkona najbolje funkcioniše sljedeći ritam. Pranje se pokreće ujutru sa visokom centrifugom, veš se prostire odmah po završetku programa, sušilica stoji u kupatilu ili manjoj sobi sa zatvorenim vratima, prozor se otvara širom na deset minuta ujutru, u podne i uveče, a grijanje u toj prostoriji ostaje normalno uključeno. Uz taj raspored, standardno pranje se osuši do večeri, veš miriše svježe bez dodatnih sredstava, a vlaga ne završava u zidovima. Sve ostalo je samo dosljedno ponavljanje istih malih koraka.
(NajŽena)
Komentari (0)