Njemačka Savezna služba za zaštitu stanovništva i pomoć u katastrofama (BBK) savjetuje da se kućne zalihe pripremaju postepeno, bez potrebe za velikim jednokratnim kupovinama.

Prema njihovim preporukama, i zalihe dovoljne za tri dana predstavljaju dobar početak, a cilj je da domaćinstvo, ukoliko je moguće, može deset dana funkcionisati bez odlaska u prodavnicu.

Koliko hrane i vode treba pripremiti?

Na njemačkom državnom portalu za prehrambenu sigurnost objavljen je okvirni spisak desetodnevnih zaliha za jednu odraslu osobu.

Plan je zasnovan na dnevnom unosu od približno 2.200 kalorija, a količine se prilagođavaju broju ukućana, uzrastu, zdravstvenim potrebama i načinu ishrane.

Prema preporukama, za jednu osobu trebalo bi obezbijediti:

  • 20 litara vode i drugih napitaka

  • 3,3 kilograma žitarica, hljeba, tjestenine, riže i krompira

  • 4 kilograma povrća i gljiva

  • 2,5 kilograma voća i orašastih plodova

  • 2,5 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda

  • 1,2 kilograma mesa, ribe, jaja i mesnih proizvoda

  • 300 grama masti i ulja

Riječ je o orijentacionom spisku, a ne o obaveznoj količini koju svako domaćinstvo mora imati.

Namirnice koje mogu dugo stajati

Prilikom pravljenja zaliha prednost treba dati proizvodima koji imaju duži rok trajanja i ne zahtijevaju čuvanje u frižideru.

Među korisnim namirnicama su dvopek, zobene pahuljice, tjestenina, riža, konzervirani grašak, mrkva, pasulj, kukuruz i drugi proizvodi koji mogu stajati na sobnoj temperaturi.

Za zalihe voća mogu poslužiti suvo grožđe, suve šljive, orašasti plodovi i voće iz konzervi ili tegli.

Preporučuju se i trajno mlijeko, konzervirana riba, mesni naresci i gotova jela koja se mogu konzumirati bez dodatne pripreme.

Međutim, treba provjeriti deklaracije, jer pojedine namirnice, uključujući neke vrste sira i mesnih proizvoda, moraju ostati u frižideru.

Šta ako nema struje za kuvanje?

Jedna od najvažnijih stvari prilikom pripreme kućnih zaliha jeste mogućnost da električna energija bude nedostupna duži period.

Iako su riža, tjestenina i suve mahunarke praktične za skladištenje, njihova priprema uglavnom zahtijeva vodu i izvor toplote.

Zbog toga je korisno imati i hranu koja se može jesti odmah, poput konzervirane ribe, gotovih jela, dvopeka i određenih vrsta konzerviranog povrća.

U domaćinstvu je dobro imati i ručni otvarač za konzerve.

Ako se koristi alternativni uređaj za kuvanje, neophodno je pridržavati se bezbjednosnih pravila. Roštilji i uređaji predviđeni isključivo za spoljašnju upotrebu ne smiju se koristiti u zatvorenom prostoru zbog rizika od trovanja ugljen-monoksidom.

Voda je važnija od hrane

Njemačke službe posebno naglašavaju značaj zaliha vode za piće.

Preporuka je da se obezbijede približno dvije litre tečnosti dnevno po osobi, što za deset dana iznosi ukupno 20 litara.

Od toga je okvirno 1,5 litara namijenjeno za piće, dok je dodatnih pola litra predviđeno za pripremu hrane.

Za domaćinstvo sa četiri člana to znači približno 80 litara vode i drugih odgovarajućih napitaka za deset dana.

U posebnim okolnostima, poput visokih temperatura ili povećanih zdravstvenih potreba, potrebne količine mogu biti veće.

Zalihe ne morate kupiti odjednom

Građanima se savjetuje da kućnu rezervu stvaraju tokom redovne kupovine.

Dovoljno je povremeno kupiti nekoliko dodatnih proizvoda sa dužim rokom trajanja, a zatim ih postepeno koristiti i nadoknađivati.

Najprije treba trošiti namirnice kojima ranije ističe rok trajanja, dok se novokupljeni proizvodi mogu odlagati iza postojećih.

Na ovaj način zalihe ostaju svježe, troškovi se raspoređuju na više kupovina i smanjuje se bacanje hrane.

Stručnjaci podsjećaju da cilj nije gomilanje velikih količina namirnica, već razumno planiranje kako bi domaćinstvo lakše prebrodilo eventualne vanredne okolnosti.