Ipak, kada se govori o svakodnevnom životu u Jugoslaviji, mnogi koji su to vrijeme zaista živjeli ističu da su neke navike i vrijednosti bile drugačije, a često i korisnije nego danas. Plate su bile skromne, izbor robe ograničen, a nestašice nisu bile rijetkost. Na pojedine stvari čekalo se dugo, ali su ljudi razvili sposobnost da se prilagode i snađu.

Iz tog perioda izdvajaju se četiri navike koje i danas mogu pomoći u očuvanju kućnog budžeta.

Prva lekcija bila je jednostavna: popravi, ne bacaj. Kada bi se pokvario rajsferšlus, bojler ili neki kućni aparat, nije se odmah razmišljalo o kupovini novog. Odjeća se krpila, dugmad su se ponovo prišivala, obuća popravljala, a uređaji nosili kod majstora. Takav pristup produžavao je vijek trajanja stvari i smanjivao nepotrebne troškove.

Druga važna navika bila je priprema zimnice. Gotovo svako domaćinstvo imalo je police pune domaćih sokova, džemova, turšije i kiselog povrća. Znalo se šta se čuva za zimu, a sezonske namirnice koristile su se maksimalno. I danas ova praksa ima smisla, jer voće i povrće kupljeni u sezoni mogu značajno smanjiti troškove ishrane tokom godine.

Treća lekcija odnosila se na štednju. Skoro svaka porodica imala je štednu knjižicu i svijest da dio prihoda treba sačuvati za nepredviđene situacije. Iako iznosi nisu bili veliki, navika redovnog odvajanja novca donosila je osjećaj sigurnosti.

Četvrta vrijednost bile su praktične vještine. Mnogi su znali da šiju, popravljaju stvari ili sami izrađuju namještaj. Ove sposobnosti nisu samo smanjivale troškove, već su razvijale samostalnost i osjećaj kontrole nad sopstvenim životom.

Život u Jugoslaviji nije bio bez izazova. Postojale su nestašice, ograničenja i redovi, ali je postojala i kultura racionalnog trošenja, snalažljivosti i međusobne pomoći. Danas, kada je sve dostupnije nego ikada, upravo te stare navike mogu poslužiti kao podsjetnik kako pametnije upravljati novcem i svakodnevnim životom, prenosi Kurir.