Ovaj postupak ima duboko hrišćansko značenje i predstavlja izraz vjere u pravoslavnoj crkvi.

Krsno znamenje, koje se izvodi sa tri prsta, ima poseban značaj u hrišćanstvu. Ovaj znak simbolizuje Svetu Trojicu: Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetog.

Ova tradicija je postala standard u pravoslavnoj crkvi od srednjeg vijeka i danas se koristi u svim pravoslavnim zajednicama.

Krsno znamenje je prvi put zabilježeno u umjetničkom delu "Rasprava Panagiota sa Azimitom", napisano između 1274. i 1282. godine. Ovaj tekst predstavlja prvi istorijski zapis o ovom obredu, koji je u tom periodu postao dio hrišćanske tradicije.

Pravoslavni vjernici koriste tri prsta desne ruke da simbolizuju osvećenje tijela i duše. Prvo, prsti se stavljaju na čelo, što simbolizuje osvećenje uma. Zatim, prsti prelaze na stomak, označavajući osvećenje unutrašnjih čula.

Na kraju, prsti se stavljaju na oba ramena, čime se osvećuju tjelesne sile.

Krsno znamenje se koristi na početku, sredini i kraju molitve, a vjernici se takođe krste prilikom posjete crkvama, manastirima i hramovima.

Osim toga, vjernici često pribegavaju krštenju kao znak molitve i zahvalnosti Bogu, posebno u trenucima opasnosti.

Pravoslavni običaj krštenja ima duboko duhovno značenje, koje prevazilazi svakodnevne navike, pružajući duhovnu zaštitu i prosvetljenje vjernicima.

BONUS VIDEO: