Praznik je poznat i pod nazivima Pedesetnica, Trojica, Duhovi i Trojčindan, i prati ga niz običaja.

Do 10. juna ove godine hrišćani slave praznik Silaska Svetog duha na apostole, koji uvijek "pada" 50. dan poslije Uskrsa. U narodu se ovaj praznik zove još i Pedesetnica, Trojica (negdje Trojice), Duhovi i Trojčindan. Praznik traje tri dana, obilježen je crvenim slovom u kalendaru i prati ga niz običaja.

Duhovi su, zapravo, rođendan hrišćanske Crkve zabilježen u četiri Jevanđelja i spada u tri najvažnija praznika u hrišćanstvu, uz Božić i Uskrs. Riječ je o takozvanom pokretnom prazniku, jer se uvijek proslavlja pedesetog dana poslije Uskrsa i desetog dana poslije Vaznesenja, odnosno Spasovdana. Hrišćani širom svijeta na Duhove praktikuju niz običaja za napredak i zaštitu porodice.

Običaji za Duhove


Kako je Silazak Svetog duha na apostole jedan od tri najvažnija praznika u hrišćanstvu, tako postoji i mnogo običaja koji se vezuju za ovaj praznik.

Na prvi dan Duhova u crkvama i hramovima služi se Sveta liturgija, tokom koje se unose trava, grančice lipe i cveće, od kojih se prave vjenčići. Narod vjeruje da su ovi vjenčići posebno blagosloveni, jer su ispleteni u hramu Božjem na veliki dan, te da bi ih zbog toga trebalo čuvati uz ikonu do sljedeće Pedesetnice. Vjeruje se, takođe, da duhovski vjenčići čuvaju ukućane od zla i donose im dobro zdravlje i napredak.

Vjenčiće u crkvi pletu svi, što simbolizuje jedinstvo i sabornost. Otud se i onima koji nisu u prilici da na Duhove dođu u crkvu nose vjenčići za zaštitu doma, da bi se pokazalo da nisu zaboravljeni i da ih neće mimoići milost Božija. Venčići, kao i osvještana vodica poslije Svete liturgije koja se služi za Duhove, posebno se nose bolesnima, uz želje za brzo ozdravljenje.

Vjeruje se, takođe, da bi na prvi dan Duhova u crkve i hramove trebalo da dođu svi oni koji traže oprost grijehova.