Ipak, mnogo manje je poznata priča o tome šta se na ovom mjestu nalazilo prije manastira i odakle zapravo potiče ime Ostrog.

Istorija tog imena vodi nas najmanje do 15. vijeka, više od 200 godina prije nego što je nastao Gornji manastir kakav danas poznajemo.

Prema podacima objavljenim na zvaničnom sajtu Manastira Ostrog, najstariji poznati pomeni Ostroga kod Onogošta, današnjeg Nikšića, nalaze se u poveljama napuljskog kralja Alfonsa V iz 1444. i 1454. godine.

Dakle, ime Ostrog postojalo je mnogo prije nego što je ovo mjesto postalo neraskidivo povezano sa Svetim Vasilijem Ostroškim.

Šta je zapravo bio Ostrog?

Na području nedaleko od današnjeg manastira nalazio se Ostrog-grad, staro utvrđenje čiji se tragovi povezuju sa lokalitetom Gradac.

Prema istoriji koju navodi manastir, Ostrog-grad je tokom vijekova imao ulogu pograničnog utvrđenja, a vezuje se za različite periode srednjovjekovne istorije ovog prostora.

Utvrđenje je kasnije razoreno, ali njegovo ime nije nestalo.

Nastavilo je da živi u nazivu planine, a zatim ga je ponio i manastir koji će vijekovima kasnije postati jedno od najpoznatijih pravoslavnih svetilišta.

A šta znači riječ Ostrog?

Zanimljiva je i priča o samom značenju imena.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu manastira, naziv „Ostrog“ povezuje se sa starijim oblikom riječi „oštar“ – „ostr, ostri“.

Riječ je mogla da označava oštar kraj, rog ili ugao, ali i planinski vrh. Kada se pogleda gotovo vertikalna litica Ostroške grede, naziv dobija sasvim jasnu geografsku vezu sa mjestom na kojem je opstao vijekovima.

Ime Ostrog zabilježio je i dubrovački istoričar Mavro Orbin u djelu „Kraljevstvo Slovena“, objavljenom 1601. godine.

Ali ni tada još ne počinje priča o manastiru kakav danas poznajemo.

U ostroškim stijenama živjeli su monasi i prije Svetog Vasilija

Još jedan manje poznat dio istorije Ostroga jeste činjenica da Sveti Vasilije nije bio prvi monah koji je za svoje duhovno utočište izabrao ove nepristupačne stijene.

Prije njegovog dolaska sredinom 17. vijeka, u pećinama Ostroških greda već su boravili monasi i isposnici.

Među njima se posebno pominje Prepodobni Isaija od Onogošta, koji je, prema crkvenom i narodnom predanju, svoje duhovno utočište pronašao upravo u ostroškim stijenama.

Na prostoru pećine u kojoj su se podvizavali raniji isposnici 1665. godine izgrađen je Gornji manastir.

U Ostrog je sredinom 17. vijeka došao i Sveti Vasilije, mitropolit zahumsko-hercegovački, čije će ime kasnije postati neraskidivo povezano sa ovim mjestom.

Od srednjovjekovnog utvrđenja do jednog od najpoznatijih svetilišta

Zato istorija Ostroga zapravo ima nekoliko slojeva.

Prije današnjeg manastira postojalo je staro utvrđenje. Prije Svetog Vasilija u stijenama su živjeli drugi isposnici. A samo ime Ostrog u istorijskim izvorima pojavljuje se još u prvoj polovini 15. vijeka.

Od nekadašnjeg Ostrog-grada danas je ostalo malo tragova, ali je njegovo ime preživjelo vijekove.

I upravo ga danas nose i planina i manastir koji je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola ovog dijela Balkana.

(Telegraf)