Sveti Prokopije u narodnom kalendaru zauzima posebno mjesto i ubraja se u takozvane zaprešne dane i ognjevite svetitelje. Iako se praznik u narodu poštuje zbog zaštite djece, porodice i rudara, ratari i domaćini na današnji dan sa posebnom pažnjom gledaju u nebo.

Ukoliko na Svetog Prokopija padne kiša, prema starim narodnim vjerovanjima, razloga za zabrinutost nema, jer je riječ o izuzetno dobrom znaku.

Blagoslov za usjeve i presjecanje ljetne žege

U narodu se vjeruje da kiša na ovaj praznik dolazi kao blagoslov koji natapa zemlju izmučenu ljetnim vrućinama. Smatra se da padavine na današnji dan donose bogat rod i napredak. Kiša u ovom periodu posebno pogoduje kukuruzu, voću i kasnim usjevima, pa su stari govorili da Prokopijeva kiša puni ambare.

Takođe, vjeruje se da Sveti Prokopije presijeca najveće ljetne žege. Ako padne kiša, nastupa mirniji period bez ekstremnih suša koje bi mogle da osuše poljoprivredne prinose.

Svetac koji zaustavlja radove

Sveti Prokopije se u narodu izuzetno poštuje, pa su na današnji dan strogo zabranjeni teški fizički poslovi, naročito kopanje i rad u polju. Vjeruje se da svetac ne dozvoljava rad kako bi sačuvao narod od nepogoda.

Ako na njegov praznik padne kiša, u narodu se to često tumači kao znak da je sam svetac zaustavio težačke poslove i podario zemlji neophodno osveženje. Domaćinima je to signal da dan provedu u miru, odmoru i molitvi za zdravlje porodice.

Dok se grmljavina i grad na današnji dan tumače kao opomena svetitelja, mirna kiša na Svetog Prokopija nosi isključivo poruku berićeta, obilja i mirnijeg nastavka ljeta.