Ognjena Marija u srpskom narodu od davnina izaziva strahopoštovanje, a njen dan praćen je brojnim običajima.  

"U srpskom folkloru sačuvani su narativi o „kaznama” za nepoštovanje praznika Ognjene Marije ili Svetog Ilije, koje sustižu onoga ko bi na pomenute dane radio u polju. Udar groma i uništena ljetina smatraju se božjom kaznom", objasnila je prof. dr Vesna Marjanović, etnolog i antropolog.  

"Prema predanju, Sveti Ilija ima sestre, mlađu Ognjenu Mariju i stariju Blagu Mariju. Kada grmi i sijeva na Svetog Iliju, vjeruje se da se on tad provodi i burno slavi svoj rođendan. Zato, kada upita Ognjenu Mariju kada mu je rođendan, dobija odgovor da treba da sačeka koji dan, dok Blaga Marija odgovara kako je zakasnio jer mu je rođendan prošao. One ga smiruju da ne divlja po horizontu i da ne pušta gromove i munje", dodala je prof. dr Vesna Marjanović.  

Šta znači kada na Ognjenu Mariju grmi i pada kiša

Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u ljetinu, kaže stara izreka. Ako se tog dana ne začuju gromovi, ako ne bude kiše i oluje, godina pred nama mogla bi da donese blagostanje i napredak. A ako čujete grmljavinu, to može da bude loš znak − vjeruje se da je pred nama teška i sušna godina, pa i bolest i siromaštvo, prema nekim tumačenjima.

Takođe, na Ognjenu Mariju treba izbjegavati kupanje u rijekama i drugim velikim vodama. Predanja čuvaju primjere mnogih nesreća koje su se dogodile 30. jula, kada su se neoprezni plivači utopili.