Iako prostorno skroman, njen vrt od 216 kvadratnih metara obiluje životom, mirisima i bojama koji očaravaju svakog ko ga posjeti. A, najviše očarava sama Nada.

Kraljica među ružama

Nada ima 68 godina i biljke joj predstavljaju veliku radost u životu, ali jedna među njima zauzima posebno mjesto. Ruža. Ima ih tačno 183. I dok bi mnogi pomislili da za toliko cvijeća treba mala plantaža, Nada ih je smjestila u svoje dvorište s nevjerovatnim osjećajem za prostor i ljubav prema svakom listu i latici.

"Ruža je kraljica među cvijećem. Ona cvjeta od proljeća do jeseni. Najljepša mi je u jesen, kad padne kiša, pa sve ozeleni nekom posebnom, svježom bojom, potpuno drugačijom od ljetne.  Cvjetaju mi od proljeća, pa sve do prvog snijega“, priča Nada, a lice joj se ozari čim spomene svoje ljubimice.

Od svih sorti najviše voli čajevke i penjačice jer "lijepo pokrivaju površinu". Mnogo voli engleske ruže zbog nostalgičnog izgleda i divnog mirisa. Među penjačicama se u njenom vrtu ističu Don Žuan, Kasino, Vesterlend, Parada… Među čajevkama blista Glorija dej, Kvin Elizabet, Ambasador, Barkarola, Akapela…

Od knjige do života

Njena ljubav prema cvijeću traje još od djetinjstva.

"Mama mi je imala divan vrt, a ja sam kao djevojčica prodavala karanfile, jorgovane, margarete...", sjeća se.

Danas Nada ruže zalijeva sa dvogodišnjom unukom koja već od malih nogu pokazuje interes za biljke i time dokazuje da jabuka ne pada daleko od stabla.

Prvo ozbiljnije znanje o biljkama Nada je stekla listajući knjigu "201 vrtna biljka". Tako je, stranicu po stranicu, zamišljala svoj idealan vrt i vremenom ga pretvorila u stvarnost.

"Uvijek sam nešto navlačila u dvorište", kaže kroz smijeh i priznaje da gdje god ide, prvo što pogleda je nečiji vrt. Ako joj se neka biljka svidi, znala je zamoliti za pelcer, a u šali govori da se "najbolje primaju one koje se ukradu".

Biljni i životinjski svijet

U Nadinom vrtu nalazi se oko 500 biljaka – cvijeće, ukrasne biljke, grmovi, zimzeleno rastinje, pa i voće.

Tu rastu šafrani, visibabe, narcisi, tulipani, potočnice, irisi, hortenzije, božuri, đurđevak, naprstak, tradeskancija, astilba, pupavica, hemerokalisi, liatris, pupaljka, maskari, zvončići, hoste, sedumi, saksifraga, magnolija… Lista je gotovo beskonačna. U saksijama pored česme dominiraju čuvarkuće, gerberi i egzotična kengurova šapa.

Od grmova tu su spirea, filadelfus, mahonija, tamariks, vajgelija, glicinija, aukuba, lagerstremija, kotonaster i još mnogo njih. Tu su i zimzelene biljke poput hederi, smreke konike, tuje, kupresusa...

Nada nije zaboravila ni na voće. U vrtu cvate trešnja, dvije šljive, kajsija, smokva, dvije kruške, deset mladih jabuka stubašica, te više sorti grožđa – Viktorija, Muskat Hamburg, Afus Ali, Kardinal, Mirisavka. Od začina uzgaja celer, ruzmarin, bosiljak, nanu i srijemuš.

Nadin vrt ne miriše i ne cvjeta samo za ljude. On je i pravo utočište za mnoga bića – krilata, čupava, zujava. Svakog jutra, među grmovima, okupljaju se ptice sjenice, vrapci, kosovi, a ponekad i djetlić. Njima pažnju poklanja Nadin suprug Mileta, koji im redovno iznosi hljeb i sjemenke. Uz doručak, Mileta im svakog dana ostavi i svježu vodu u kojoj se rado brčkaju, sve to pažljivo smješteno unutar jednog gustog grma, kao mali raj za ptice.

Vazduh oko grožđa vibrira od zujanja pčelica koje neumorno obilaze slatke plodove i šire svoju melodiju, dodajući vrtu i zvuk, ne samo boju i miris. Ljeti, kad sunce zađe, kroz dvorište šuškaju i ježevi, diskretni gosti večernjih sati. Dom porodice Šišarica otvoren je i za one koji nemaju vrt, niti vlasnika. Nada i Mileta sklonili su nekoliko pasa lutalica koji su tu pronašli mir i sigurnost i ostali tu do kraja života.

Operisala obje šake, ali od vrta ne odustaje

Nada svaki dan provodi u vrtu. I kada sija sunce, i kada kiša pada.

"Kada dođe proljeće, ja iz vrta ne izlazim. Tu sam sve do zime. Svaki dan sebi nađem posla", priča sagovornica.

Ni bolovi, ni operacije je nisu odvratile od vrtlarenja. Zbog sindroma karpalnog tunela, najvjerovatnije izazvanog stalnim radom makazama, operisala je obje šake. Ipak, nije odustala.

"Svaka biljka traži svoje mjesto, traži život. Morate ih sputavati jer bi svaka htjela da vlada. Nije to lak posao", objašnjava Nada.

"Rehabilitacioni krug"

U vrtu ima i mjesto koje u šali zove "rehabilitacioni krug". To je sunčani dio zemljišta gdje premješta biljke koje ne napreduju da bi ih oporavila.

"Održavanje vrta je neprestani proces. Zimi je najlakše, tada najmanje ima posla. U rano proljeće kreće orezivanje, đubrenje, okopavanje… pa vežete teške grane, skidate ocvale plodove, kosite travu. Sve vrijeme morate biti prisutni, kao s bilo kojim živim bićem. Treba ih posjećivati, pričati s njima, paziti, prihranjivati, zalijevati", dočarava sagovornica.

Njene ruže završavaju i kod drugarica za proslave i rođendane, kod mladića koji ih nose djevojkama, ali i na groblju i u crkvi. Svi traže ruže od Nade, a ona ih nesebično poklanja.

Čarolija u malom

Najveća čar ovog vrta nije u njegovoj raskoši već u tome koliko se ljubavi i života može smjestiti na samo 216 kvadratnih metara. Ipak, Nada ne krije da bi voljela imati još prostora.

"Sanjam da zasadim Delfinijum. To je biljka iz mog djetinjstva, ali za nju treba prostora", kaže pomalo zamišljeno.

Ali i bez Delfinijuma, njen vrt je čudo! Živa enciklopedija bilja, ljubavi, strpljenja i posvećenosti.

Nadin čarobni vrt nije samo prostor. On je ogledalo jedne duše.