ZAŠTO JE KEFIR TAKO MOĆAN NAPITAK? Evo šta radi za vaš imunitet, a dobro ga podnose i oni koji su intolerantni na laktozu
Sa visokim sadržajem hranljivih materija i probiotika, veoma je koristan za varenje i zdravlje crijeva.
Kefir potiče iz dijelova istočne Evrope i jugozapadne Azije. Njegovo ime potiče od turske riječi „keiif“, koja se odnosi na dobro osjećanje nakon jela.
Fermentisano je piće, tradicionalno napravljeno od kravljeg ili kozjeg mlijeka. Pravi se dodavanjem zrna kefira u mlijeko. To nisu zrna žitarica, već zrnaste kolonije bakterija kvasca i mliječne kiseline koje po izgledu podsjećaju na karfiol.
Tokom otprilike 24 sata, mikroorganizmi u zrncima kefira se umnožavaju i fermentišu šećere u mlijeku, pretvarajući ga u kefir. Zatim se zrna uklanjaju iz tečnosti i mogu se ponovo koristiti.
Ima oko 104 kalorije, 11,6 grama ugljenih hidrata i 2-3 grama masti, u zavisnosti od vrste mlijeka koje se koristi. Kefir takođe sadrži širok spektar bioaktivnih jedinjenja, uključujući organske kiseline i peptide koji doprinose njegovim zdravstvenim prednostima.
KEFIR JE MOĆNIJI PROBIOTIK OD JOGURTA
Jogurt je najpoznatija probiotička hrana u ishrani, ali kefir je zapravo mnogo moćniji izvor. Zrna kefira sadrže do 61 soj bakterija i kvasca, što ih čini veoma bogatim i raznovrsnim izvorom probiotika. Drugi fermentisani mliječni proizvodi se prave od mnogo manje sojeva i ne sadrže kvasce.
KEFIR IMA SNAŽNA ANTIBAKTERIJSKA SVOJSTVA
Vjeruje se da određeni probiotici u kefiru mogu da zaštite od infekcija. Ovo uključuje probiotik Lactobacillus kefiri, koji je jedinstven za kefir. Studije pokazuju da ovaj probiotik može inhibirati rast različitih štetnih bakterija, uključujući salmonelu, Helikobakter pilori i Ešerihiju koli, piše Healthline.
Kefiran, vrsta ugljenih hidrata prisutnih u kefiru, takođe ima antibakterijska svojstva.
Probiotici kao što je kefir mogu pomoći u obnavljanju ravnoteže prijateljskih bakterija u crijevima. Zbog toga su veoma efikasni u liječenju mnogih oblika nervoznih crijeva.
KEFIR IMA MALO LAKTOZE
Redovna mliječna hrana sadrži prirodni šećer koji se zove laktoza. Mnogi ljudi, posebno odrasli, nisu u stanju da pravilno razgrađuju i vare laktozu. Ovo stanje se naziva netolerancija na laktozu.
Bakterije mliječne kiseline u fermentisanoj mliječnoj hrani – poput kefira i jogurta – pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, tako da ove namirnice imaju mnogo manje laktoze od mlijeka. Oni takođe sadrže enzime koji mogu da pomognu da se laktoza još više razgradi.
Zbog toga ljudi sa netolerancijom na laktozu generalno dobro podnose kefir, barem u poređenju sa običnim mlijekom.